Postoje određeni pokazatelji da su neki ljudi inteligentniji od drugih, poput snalaženja u novim situacijama, povezivanje na prvi pogled nepovezivih stvari
Postoje određeni pokazatelji da su neki ljudi inteligentniji od drugih, poput snalaženja u novim situacijama, povezivanje na prvi pogled nepovezivih stvari, ali i neki drugi, objasnio je psiholog Ivan Modrušan
Povezivanje pojmova, humor, empatija, samokontrola su neki od pokazatelja višeg kvocijenta inteligencije. Humor je bitan dio inteligencije. Osobi koja nije humoristična vjerujem da nedostaje neki suštinski dio. Neki ljudi su izvrsni u matematičkim operacijama, ali su verbalno puno lošiji, a drugi obrnuto te je kod njih verbalni dio inteligencije izraženiji, izjavio je psiholog Ivan Modrušan o pokazateljima inteligencije.
– Kvocijent inteligencije vas ne čini puno pametnijima jer je bitna i emocionalna inteligencija, koja je u međuljudskim odnosima ponekad puno bitnija. Ako se smijem malo našalit, na primjer Sheldon iz serije \’Teorija velikog praska\’, on ima kvocijent inteligencije 250, turbo je pametan, ali u nizu situacija se vidi da je u životu naivan ili čak malo i bebast – dr. Modrušan je pojasnio koncept inteligencije u svakodnevnom životu.
Ovih jedanaest karakteristika često ukazuje na natprosječnu inteligenciju.
- Lako pronalazite povezanost između naočigled nepovezanih informacija
Psiholozi tvrde da inteligentni pojedinci mogu vidjeti uzorke tamo gdje ih drugi ne vide. To je na temelju toga što mogu povući paralele između očigledno različitih pojmova. Na primjer, u čemu su isti sashimi (japanska delicija) i lubenica? Oboje se jede sirovo i hladno, piše Born Realist.
– Bit definicije je da što lakše i brže netko nalazi unutarnju povezanost naočigled nepovezanih informacija to je inteligentniji – zaključio je dr. Modrušan.
2. Empatija
Inteligentni ljudi su skloni suosjećanju s drugima, pa čak i nepoznatim ljudima, na drugom kraju svijeta, u situaciji u kojoj nikada nisu bili. Što jednostavnije znači, da su sposobni mentalno se poistovjetiti s drugima. Uz klasični IQ, postoji i EQ – emotivna inteligencija koja opisuje sposobnost analiziranja i kontroliranja vlastitih osjećaja te osjetljivost na tuđe osjećaje te prilagodba na njih.
– Inteligencija u užem smislu je sposobnost snalaženja u nekim situacijama, razumijevanje pojmova, a emocionalna inteligencija je nešto drugo, to je nešto što ima veze s prepoznavanjem emocija, odnosno snalaženjem u ljudskom društvu upravo na osnovu toga da znaš procijeniti sugovornika i situaciju, znaš kada treba prešutjeti, što ne mora biti slučaj kod obične inteligencije – objasnio je psiholog dr. Modrušan.
Ljudi s visokim kvocijentom emotivne inteligencije su često samopouzdani, hrabri, orijentirani na ciljeve te se puno lakše nose sa stresom.
3. Humor
Pametni ljudi su puno skloniji humoru, velika većina crnom humoru. Istraživanje provedeno na Sveučilištu u Novom Meksiku je pokazalo da studenti koji su u pismenom testu pisali sadržaj s humorističnim podtekstom su ujedno bili mnogo interesantniji i verbalno jači od svojih kolega. Na usmenom testu su pokazali znakove bolje snalažljivosti i sposobnost povezivanja poznatih s nepoznatim pojmovima.
– Humor najčešće koristi paradoks (ono prividno naopako) ili apsurd (ono prividno besmisleno), što nije dostupno svima, teže to razumiju manje inteligentne osobe – pojasnio je dr. Modrušan.
4. Samokontrola
Znanstvenici su otkrili direktnu poveznicu između ljudske sposobnosti dubljeg uvida u neki pojam i samokontrole kod reakcije na osjećaje koju je taj pojam pobudio. U istraživanju provedenom 2009. godine ispitanici su trebali birati između isplate novčane nagrade odmah ili nakon nekog vremena.
Ako bi odmah uzeli nagradu, svota bi bila manja, a ako bi se odlučili pričekati, dobili bi veću količinu novca. Ispitanici koji su izabrali pričekati su pokazali veliku sposobnost samokontrole te u vezanim testovima pokazali puno veći kvocijent inteligencije od onih ispitanika koji su se odlučili na trenutačnu isplatu nagrade.
5. Volite biti sami
– Koncept introverta i ekstroverta… Po toj teoriji ekstroverti vole društvo, stoga kad nisu u društvu osjećaju se bolesno, a introverti se znaju zabavljati sami i znaju se sami organizirati, tako da se ti pojmovi isto mogu prožimati s višom inteligencijom – objasnio je psiholog Modrušan.
Ljudi koji su pokazali najbolje rezultate u testovima inteligencije su u intervjuima koji su s njima provedeni najčešće pokazivali znakove usamljenika. To ne znači da nisu prilagođeni društvu ili da ne vole društvo, već da kod izbora u kojem su ponuđene opcije društva ili samoće, će uvijek prije izabrati samoću.
– Inteligentni ljudi razmišljanje i bavljenje problemima doživljavaju kao ugodno iskustvo, zadovoljstvo, zato se lako bave sami nečim, manje inteligentne osobe nemaju to zadovoljstvo tako često – nadodaje dr. Modrušan.
6. Otvoreni ste za nove ideje
riljantni pojedinci uvijek prihvaćaju nove ideje i mišljenja. Psiholozi su primijetili da u različitim istraživanjima pojedinci koji su spremni raspravljati o svojim mišljenjima, koji traže drugo mišljenje te preispituju ono što smatraju da znaju imaju puno više rezultate u standardnim testovima inteligencije od onih koji ne vole preispitivati ono \”što znaju\”.
7. Znatiželja vam je nezasitna
Albert Einstein je navodno rekao \”Nemam nikakve posebne talente, samo sam nezasitno znatiželjan\”. Istraživanje objavljeno 2016. godine u časopisu Journal of Individual Differences pokazalo je da postoji jasna veza između inteligencije koju ljudi pokazuju u djetinjstvu i otvorenosti za nova životna iskustva u odrasloj dobi.
Tijekom 50 godina britanski znanstvenici su pratili razvoj tisuće Britanaca te su rezultati pokazali da ljudi preko 50 godina, koji su u djetinjstvu pokazivali znakove visoke inteligencije, su otvoreniji za nove spoznaje i iskustva.
– Očito visoka inteligencija traži izazove i promjene pa su novi koncepti i iskustva te znatiželja dobro došli – napominje dr. Modrušan.
8. Svjesni ste svojeg neznanja
Najpametniji ljudi su itekako svjesni svega što ne znaju i nije ih sram to priznati. Tome u prilogu ide činjenica da jako pametni ljudi su voljni i sposobni naučiti novi sadržaj. Poznato istraživanje Justina Krugera i Davida Dunninga pokazalo je da ljudi s nižim kvocijentom inteligencije precjenjuju svoje sposobnosti. Po njima je nazvan i Dunning-Krugerov efekt, koji pokazuje da ljudi koji su lošije riješili neki test precjenjuju svoj uspjeh, a ljudi koji su imali bolje rezultate na testu se često podcjenjuju.
– Netko je rekao: Kad bi znanje i neznanje usporedili sa krugom i kružnicom bilo bi ovako – što je veći krug znanja kojim raspolažemo, to smo svjesniji da je veća i kružnica neznanja oko njega – komentirao je dr. Modrušan.
9. Prilagodljivost
U društvu se odmah primijeti kad je netko sposoban se uklopiti u novo društvo ili okolinu, to su prilagodljivi pojedinci koji su sposobni funkcionirati i napredovati u raznim društvenim okolnostima. Inteligenti ljudi su sposobni brzo i lako se prilagoditi novim uvjetima i promijeniti svoje navike kako bi postigli zacrtani cilj.
10. Noćna ptica
Novija istraživanja su povezala visoki kvocijent inteligencije s manjom potrebom za snom te kasnijim odlaskom na spavanje. Istraživanje koje su proveli znanstvenici sa Semmelweist Sveučilišta predvođena Robertom Bolizsom je pokazalo da su elementi sna direktno povezani s kognitivnim postignućima tijekom budnog stanja. Točnije, da trajanje pojedinih stadija sna ima pozitivan utjecaj na akademski uspjeh ispitanika.
11. Teško će vas nešto omesti
– Iz prijašnjih istraživanja pokazalo se da su inteligentniji ljudi usmjereniji na ono što rade i da im je teže odvući pozornost – izjavio je voditelj istraživanja psiholoških sposobnosti na Sveučilištu u Rochesteru za BBC.
Što je čovjek inteligentniji to je veća i njegova sposobnost ignoriranja šuma u komunikaciji ili bilo kakvih događanja koja nisu bitna za ono na što je čovjek koncentriran.
– Visoka inteligencija teži k tome da završi zadatak i zato bolje izbjegava ometanje – zaključuje dr. Modrušan.
(24sata.hr)