Nesvakidašnjom kreativnošću i posebnim stilom, banjalučka dizajnerica, učinila je mnogo za bh. modnu scenu. Modni kritičari za njen stil kažu da je impresivan, isključivo zbog njenog kreativnog produkta i futurističkih detalja, kojim malo ko može ostati ravnodušan. Dama iz grada na Vrbasu ispričala nam je svoju dizajnersku priču
Piše: Indira Delić
Nezavisna modna dizajnerica iz Banja Luke, Slađana Grujić nesvakidašnjom kreativnošću i posebnim stilom učinila je mnogo za bh. modnu scenu. Modni kritičari za njen stil kažu da je impresivan, isključivo zbog njenog kreativnog produkta i futurističkih detalja, kojim malo ko može ostati ravnodušan.
Godine 2008. učestvovala je na međunarodnom konkursu za dizajn Mango Fashion Award gdje je bilo prijavljeno više od 225 kandidata iz cijelog svijeta, a ona je bila među 50 finalista. Važno je napomenuti da su radove birali profesori iz najprestižnijih evropskih škola za dizajn, što je samo još jedna potvrda Slađaninog truda i talenta.
Jeftina hiperprodukcija
Slađana je veliki zaljubljenik u fotografiju, pa je završila i kurs fotografije u univerzitetskom Foto-kino klubu „Cedubal“ Banja Luka. No, to nije jedini njen talent. Odlična je i sportašica. Duže od 10 godina trenira kick-box, a zanimljivo je i da je dobila titulu prvog ženskog sudije za kick-box u BiH.
O svestranosti ove dame mogli bismo pisati danima, no ovaj put posvetit ćemo se njenoj prvoj ljubavi modnom dizajnu. U ovu profesiju zaljubila se još kao djevojčica.
– Sve je počelo veoma rano, još u djetinjstvu. Interesiralo me kako to sve, zapravo, funkcionira, pa sam pravila razne eksperimente. Pravljenje skica, krojenje, šivenje, prekrajanje garderobe, skupljanje raznih modnih časopisa i sve je bilo zabavno, imala sam prostora da dam mašti na volju. Čime ću se baviti u životu nikad nije bilo pitanje, već se sve posložilo odmah na početku. Mnogo toga nepoznatog sam sama savladala, jednostavno mi je sve to izgledalo logično – prisjetila se Slađana.
Grujić tvrdi da je modni dizajn zahtjevan, te da je neophodno da dizajneri konstantno ulažu u sebe i svoje znanje. Proces nastanka kreacije je složen proces, koji naša sagovornica izvršava sama.
– Sistem vrijednosti je poremećen zbog niske platežne moći. Bira se jeftina hiperprodukcija, roba koja se uvozi iz Kine ili Turske. Modna industrija praktično ne postoji, javnost je nedovoljno upućena u rad i postajanje domaćih dizajnera i brendova. Od ovog posla se ne živi, već preživljava. Sve radim sama, nisam u mogućnosti da imam neki svoj tim ljudi da bih mogla da se posvetim tome, na način kako bih htjela. Trebalo bih još dosta godina da prođe pa da se tu nešto promijeni na bolje, ali nažalost nisam optimistična u tom pogledu – kaže Grujić.
Tvrdi da uspješan dizajner mora biti umjetnik, psiholog, ekonomista, PR menadžer, kako bi svoj posao obavljao najbolje. Potreban je konstantan rad i usavršavanje jer se u digitalnoj sferi sve odvija munjevitom brzinom.
– Mnogo toga potrebno je da bi dizajner bio uspješan. Moraš biti u korak sa svim što se dešava na polju modnog dizajna da bi našao svoje mjesto i opstao u ovom poslu. Poznavanje osnovnih vrsta građa tijela, kako bi uopšte znali kako pronaći najidealnije dizajnersko rješenje za svaki od njih. Poznavanje historije odijevanja kroz epohe, vrste materijala i rad s istima, kompletan proces izrade modela od skice, uzimanja mjera, krojenja, šivenja, do plasiranja gotovog proizvoda. Po meni, talent nije najvažniji, niti presudan – otkrila nam je ona.
Za inspiraciju kaže da je stanje pojačane intelektualne, stvaralačke, umjetničke aktivnosti duha. To je podtstrek koji dolazi spontano, iznutra iz same psihe.Vezana je za društveni, emotivni život, u sebi ima maštu, ideju, strast.
– Neke neobjašnjive unutrašnje sile vas tjeraju da stvarate i kreirate. Volim da moj dizajn ima notu modne arhitekture, tako da se koristim elementima iz geometrije, kod same strukture modela i detalja. Zbog toga moji modeli najčešće izgledaju kao da su izašli iz nekog naučno-fantastičnog filma, po čemu je moj dizajn i prepoznatljiv. Najčešće su modeli u crnoj boji koja im daje dozu misterioznosti, elegancije, te bijela-pročišćenost, jednostavnost, smirenost. Volim da postoji balans između strukture, oblika, boje. To nije odjeća koju svakodnevno možete vidjeti na ulici, posjeduje neki određeni karakter od kojeg blago zaziru, ali mu se i dive iako ga možda u potpunosti i ne razumiju – ispričala je o svom načinu kreiranja, talentirana dizajnerica.
Humanitarna revija
Njen radni dan traje po 12 sati, a nekada i više što zavisi od obima posla, koji je zacrtala da odradi. Slobodnog vremena ima malo, jer često zna raditi vikendima, ali i praznicima.
– Dogovori s klijentima oko izrade modela, pravljenje skica, uzimanje mjera, biranje materijala i svih ostalih potrebnih stvari za izradu, krojenje, šivenje, probe itd… Sve to zahtijeva mnogo truda i rada jer sve radim sama, cijeli proces od skice do gotovog modela – kazala je Slađana.
Ova vrsna dizajnerica, nedavno je imala najzahtjevniji, ali i najdraži zadatak u životu. Naime, izabrali su je da dizajnira prvu modnu kolekciju, u našoj zemlji, posvećenu osobama s invaliditetom.
– Modna revija „Baš po mjeri“ održana je u novembru, prošle godine u Banskom dvoru u Banja Luci, koji je organizirao psihološki centar „Sense“ u saradnji s dr. Snežanom Kutlešić –Stević koja je idejni tvorac ovog projekta. Dizajnirala sam 15 modela za žene s invaliditetom, za svaku ponaosob prilagođenu njihovim fizičkim invaliditetima i potrebama u mom prepoznatljivom futurističkom dizajnu. Trudila sam se da upoznam svaku od njih kako bih mogla što bolje da im prilagodim svoj dizajn, ali i da iskažem njihove karaktere kroz moj dizajn. Moram naglasiti da je revija humanitarnog karaktera. Svi koji su radili na ovom projektu volontirali su, te odvojili svoje vrijeme, znanje, volju i umijeće kako bi se one na ovoj reviji predstavile u najboljem mogućem svjetlu. Zaista smo dali sve od sebe da tako i bude. Modele koji su izrađeni za njih, baš po mjeri, po završetku revije dobile su od mene na poklon u sjećanje na jedno divno druženje.
Slađana se ne bavi komercijalnom modom. Njen naglasak uvijek je na originalnom dizajnu, koji usklađuje s karakterom klijenta, s njihovim željama i potrebama.
– Moji klijenti su, obično, ljudi koji izgledaju „drugačije“, koji se ne plaše da kroz odjeću iskaži svoj lični stav i individualnost. Svaki model je originalan i izrađen od prirodnih materijala što mu svakako daje na kvalitetu. Što se odjevnih predmeta tiče, to su najčešće, haljine, kaputi, odijela (sako, pantalone, suknja), košulje. Nikada ne pravim nekoliko istih modela, zato su svi unikati i možete sasvim biti sigurni da nećete na ulici vidjeti još 20 takvih modela. Po meni je to i svrha bavljenja modom i to je, možda, jedan od glavnih razloga zašto moji klijenti biraju da nose moje modele. Uvijek se vraćaju po još – kaže ona.
Na pitanje koliko je zapravo važno pratiti trendove i koliko ih je teško stvarati, Slađana kaže.
– Važno je ako se namjeravate baviti komercijalnom modom i hiperprodukcijom koja u potpunosti podilazi zahtjevima tržišta, a to je što masovnija proizvodnja i prodaja, ali ne i nužno originalan i kvalitetan proizvod. Trendove diktiraju high street brendovi, plasiraju se široj javnosti putem socijalnih mreža, TV medija, blogera. Stvara se slikao o tome kako trebate izgledati da biste bili u trendu i opšte prihvaćeni u društvu, ali ne i da istaknete vlastiti identitet. Ukoliko izgledate drugačije od nametnutog. Samim tim ste neprihvaćeni od mase, smatra se da s vama nešto nije u redu, jer imate potrebu da se izdvajate, provocirate. Stvarati nove trendove je čini mi se sve teže. U posljednje vrijeme meni to sve više liči na totalni modni “bućkuriš”, bez ikakvog reda, smisla, opšti haos, ogromne doze neukusa koje koketiraju s apsolutnim kičem.
Bijele košulje
Kada smo je pitali, kako izgleda odjeća koju privatno nosi, kazala nam je da voli udobnu, praktičnu i funkcionalnu. Preferira minimalistički dizajn s geometrijskim detaljima, uglavnom crne ili crno-bijele kombinacije.
– Često znam pronaći odlične i kvalitetne komade odjeće po radnjama s jeftinom robom iz uvoza. Za nekoliko KM mogu se naći zaista originalni komadi od kvalitetnih materijala i vrhunske izrade. Ako to još znate ukombinirati s ostatkom garderobe, onda je to dobitna kombinacija – kazala je ona i dodala:
– Totalni sam „ovisnik“ o bijelim košuljama i majicama kojih imam na desetine u ormaru i nikad ih nije dosta. Kvalitetne farmerke u nekoliko različitih krojeva, suknje i pantalone. Kaput i mantil neobičnog kroja je obavezan.Volim vunu i trikotažu, pa su džemperi neizostavni. Haljina za sve prilike koju mogu kombinirati i za dnevne i večernje varijante. I, naravno, sportska garderoba.
Sarađivala je i s mnogim poznatim ličnostima, ali je učestvovala i na nekoliko međunarodnih konkursa za dizajn. Izradila je dizajn scenskog kostima pjevačice Leone Lewis i Florence Welch (Florence and the Machine). Na Međunarodnom konkursu za dizajn modne kuće Mango, dizajnerskom kolekcijom ušla je među 50 najboljih finalista iz cijelog svijeta.
– To iskustvo mi je bilo bitno, jer su radove ocjenjivali profesori iz najprestižnijih škola za dizajn iz Evrope. Najdraži mi je, ipak, bio konkurs za filmski kostim francuskog režisera Luca Bessona za film naučne fantastike “Valerian and The City of a Thousand Planets”. Radila sam editorijale za svoje kolekcije koji su objavljivani na mnogim domaćim portalima i blogovima. Objavljeni su i u online magazinima Hash Tag Inspo magazine i Get Inspired Magazine, čak su me kontaktirali i iz kineskog Harper\’s Bazara- ističe Slađana.
Ova Banjalučanka kaže da ne voli planirati. Prepušta se vremenu, inspiraciji, ali i radu na editorijalima.
– Do sada sam imala revije u Banja Luci i Beogradu. U posljednjih nekoliko godina me sve manje privlači revijski dio, barem u nekom klasičnom smislu.Voljela bih da to bude neki modni performans, instalacije ili nešto slično tome jer je za mene modni dizajn forma umjetnosti i želim da je predstavljam kao takvu. Ako bih mogla da biram, voljela bih da održim reviju u Berlinu.
Josipa Lisac modna je ikona
– Što se tiče naših prostora, po meni je modna ikona, svakako, Josipa Lisac sa svojim specifičnim modnim stilom koji gaji decenijama. Globalno, svaka epoha imala je svoje ikone iz svijeta filma, mode, muzike, umjetnosti. Za mene, jedna od najvećih i meni najvažniji David Bowie, umjetnik kojim je inspirirao i još inspirira razne umjetnike i ljude širom planete Zemlje. U posljednjih nekoliko godina Victoria Beckham mi se počela dopadati, njen sveden stil i jednostavne kombinacije su privukle moju pažnju. Što se tiče avangardne modne scene, izdvojila bih Lily Gatins modnu blogerku, stilistkinju, art direktoricu, umjetnicu.