Elma Hodžić: Rad u muzeju je misija, a ne posao

Postoji mnogo obrazovanih, uspješnih i ambicioznih mladih ljudi koji nisu pod svjetlima reflektora, a koji svojim znanjem neizmjerno doprinose zajednici. Jedna od takvih je i Elma Hodžić, kustosica Historijskog muzeja BiH. U ovom broju magazina vam donosimo priču o poslu koji je, kako Elma kaže, zanimljiv, provokativan, uzbudljiv i kompleksan

Piše: Ilma Jakubović

Foto: Muamer Kolar

Magistrica Historije umjetnosti i Komparativne književnosti već pet godina radi kao kustosica u Historijskom muzeju BiH. Kaže da biti kustos znači, prije svega, biti čuvar kulturno – historijskog naslijeđa. Njegovanje naslijeđa podrazumijeva široko polje djelovanja. Ističe da kustos treba biti sposoban da prepozna i artikulira priče, a priča je najvažnija, složit ćemo se.

$\"\"$

U Historijski muzej BiH došla sam istražujući za svoj magistarski rad. U muzeju sam zatekla grupu entuzijasta koji rade i prave nevjerovatne stvari s minimalnim sredstvima i bez pomoći države. Na upit da im u mimohodu magistarskih radova pomognem, direktorica muzeja (kasnije moja mentorica) i kolege su odgovorile prvim zadacima i jakom željom da mi prenesu svoja znanja. Tako je nastala, i vremenom jačala, simbioza Historijski muzej BiH i Elma – simbioze iz koje je muzej dobivao energiju friškog knjiškog moljca, a ja mogućnost učenja i utjelovljenja ideja koje su me proganjale. Meni je trebao poziv koji će objediniti ljubav prema priči i književnosti s naukom i kvalitetnim društvenim angažmanom. Poslije godinu i po volonterskog rada postala sam pripravnica, a kasnije i prava kustosica. Sada već slobodno mogu reći da se u ovih pet godina iskustva transformirala moja vizija kustoskog zanimanja i, što je najuzbudljivije, još se transformira – kaže na početku našeg razgovora Elma (28).

Najposjećenija postavka

Za Elmu je u kustoskom poslu najvažniji proces. Proces istraživanja i pronalaženja priča, proces interpretacije i predstavljanja naslijeđa publici, te proces učenja i rušenja vidljivih i nevidljivih granica među ljudima koji se u muzejskom prostoru dešava.

Danas se pažnja s eksponata prebacila na publiku – bez publike bi muzeji bili prazni, a muzejski predmeti bi bile blijede krhotine prošlosti. Posmatrač predmetu daje život, a kustos pričom posreduje između prošlosti i budućnosti. Nimalo lak posao, priznat ćete! Zbog toga je rad u muzeju misija, a ne posao koji se završi kada zatvorimo vrata ureda i izađemo iz institucije – iskreno će Elma.

Historijski muzej BiH danas govori o različitima temama i fazama bh. historije: nerijetko kroz perspektivu svjedoka vremena i perspektivu običnog čovjeka. U tom duhu je ispričana stalna i najposjećenija postavka Opkoljeno Sarajevo – priča o životu građana u periodu opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine. Izložba govori o upornosti, snalažljivosti i kreativnosti Sarajlija tokom opsade. Na nju se nadovezuje izložba 15 godina koju čine fotografije Jima Marshala s prikazima sarajevskih ulica i zgrada, a koja svjedoči o ratnom razaranju i postratnom obnavljanju Sarajeva. Pored stalnih postavki u izložbenom prostoru, u Historijskom muzeju BiH možete vidjeti muzejske čuvaonice – „podzemni svijet muzeja“ u kojem se prikuplja, čuva i proučava kulturno-historijsko naslijeđe BiH. Predmeti iz stalne postavke Otvoreni depo, predstavljeni u svom autentičnom okruženju, govore o Drugom svjetskom ratu i socijalizmu. U podzemlju Muzeja posjetitelji kroz postavku Foto-depo imaju priliku vidjeti kako su se nekada „fotošopirale“ fotografije, kako izgledaju staklene ploče korištene prije otkrića fotografskog filma, najčešće korištene fotografije iz Zbirke fotografija, stare alate i sprave iz foto-laboratorije.

Veličanstvena biblioteka

Kada smo išli u posjetu ovoj mladoj kustosici i Historijskom muzeju, nismo mogli ne primijetiti veličanstvenu biblioteku u koju možete doći bilo kada i posuditi knjigu. Pitali smo Elmu da nam ispriča nešto više o istoj.

Bibliotečki labirint Historijskog muzeja BiH, namjenski krojen i osmišljen za Muzej revolucije BiH, broji više od 16. 000 jedinica. Ranije je biblioteka bila usmjerena na prikupljanje knjiga koje obrađuju Drugi svjetski rat i period socijalizma, a u doba najvećeg procvata Muzeja (1965.-1990.) je imala izuzetno uspješnu razmjenu s akademskim institucijama iz Jugoslavije. U biblioteku su redovno pristizala izdanja najznačajnije periodike iz cijele zemlje. Brojnim naslovima iz 20. stoljeća je pridružen značajan broj knjiga, časopisa, zbornika nastalih u posljednjih 25 godina. Na policama se danas nalaze knjige iz oblasti historije, historije umjetnosti, naslijeđa i arhitekture, koje je historičarka umjetnosti i umjetnica Marian Wenzel poklonila Historijskom muzeju BiH. Marian Wenzel je dala veliki doprinos proučavanju kulturno-historijskog naslijeđa BiH. Njeni zapisi i istraživanja o stećcima dio su muzejskog blaga koje je potrebno sačuvati od zuba vremena i dovesti do budućih čitatelja – kaže Elma.
$\"\"$

Muzej opstaje zahvaljujući entuzijazmu radnog tima Historijskog muzeja BiH i zahvaljujući pomoći građanki i građana BiH. Zbog njih muzejska svakodnevica ima više smisla. U ovoj godini u muzej dolazi Brian Eno, obnavljaju kolekciju Marian Wenzel, mapiraju žensko naslijeđe, prikupljaju predmete, bave se temama iz novije historije BiH i ostaju otvoreni za sve nove, dobre priče.