Kako postati poduzetnica u BiH?

Iako poduzetništvo žena tek treba da budu naučno valorizirano, već danas je jasno da ono podiže nivo zaposlenosti, smanjuje siromaštvo, unapređuje širu zajednicu i njeno bogatstvo, te kao možda najvažnije od svega stabilizira porodicu i porodične prilike. Zato je poduzetništvo esencijalna društvena funkcija, ključna za stabilnost i društveni napredak i na ženama koje pokreću vlastite biznis velika je odgovornost

Društveno uređenje kakvo smo imali na ovim prostorima od 1945. do 1990. nije simpatisalo privatnu poslovnu inicijativu i privatno poduzetništvo. Uz sve beneficije koje je socijalizam nudio, poput besplatnih stanova, sigurnog i zaštićenog radnog mjesta, te besplatnog školovanja i liječenja dostupnog za sve, u SFRJ se na privatne poduzetnike gledalo s podozrenjem ili u najgorem slučaju na potencijalno loše elemente u društvu ili lopove i prevarante.

$\"\"$

Privatluk u socijalizmu

Istina, društvena oštrica prema privatnoj poslovnoj inicijativi u SFRJ nije bila tako intenzivna kao u SSSR –u i drugim zemljama nekadašnjeg Istočnog bloka. U Jugoslaviji je pojedinac imao pravo posjedovati kamion, traktor ili biti samostalni obrtnik, recimo električar, moler ili zlatar. Pojedinac je mogao voditi manju trgovinu, ugostiteljski objekt ili proizvodni pogon do pet uposlenih radnika, no tadašnja država se iskreno trudila da privatnim poduzetnicima ili „privatnicima“ zagorča život i natjera ih da ostave bavljenja privatnim poslom, te se sistem koristio birokratijom, inspekcijama, visokim kaznama, ali prije svega društvenom stigmom da je privatni biznis pomalo nečasna rabota kojom se bave sumnjivi, ne baš iskreni i ne baš dobri ljudi.

Dvadeset i osam godina poslije odlaska socijalizma i formalnog dolaska demokratije i tržišne ekonomije na ove prostore, polako se mijenja svijest da poduzetništvo ili „privatluk“ nije ni bauk ni kriminal ni pljačka, nego društveno koristan proces koji kanališe i objedinjuje resurse, kreativnu energiju i ideje, stvarajući nove vrijednosti i nova radna mjesta. Istina, taj proces mijenjanja kolektivne svijesti od poduzetništvu ide teže, kako zbog još uvijek prisutne birokratije, tako i zbog činjenice da nemamo veliku i dugu tradiciju privatnog poduzetništva, kakvu ima npr. Češka ili Baltičke zemlje. Također, prisutan je određeni defetizam kod naših građana i vjerovanje da se vlastitim znanjem i zalaganjem ne može utjecati na vlastitu sudbinu i život učiniti boljim i smislenijim. Na kraju, možda najvažniji razlog zbog čega se naši građani teško odlučuju za pokretanje vlastitog biznisa jeste uvjerenje da je jedini posao i to pravi posao onaj u državnoj službi, dobro plaćen i siguran izvor prihoda bez mnogo truda i tako do penzije.

Istina je nešto drugačija. Čak i uposleni u državnoj službi mogu ostati bez posla, cijene rastu, a ni plaće u tom sektoru nisu tako sjajne kako se čini. Ono što se kod nas smatra visokom i poželjnom plaćom, a to je recimo 2.000 KM mjesečno, u ne tako je udaljenoj Austriji, plata je kasirke u trgovini, posao koji rade samo oni koji moraju. Dakle, čak ni tako visoka plaća u našim uslovima teško da će osigurati bezbolnu kupovinu nekretnine, dobar automobil, školovanje potomstva na prestižnim univerzitetima u inostranstvu i na kraju sretan i ispunjen život, te dostojanstvenu i mirnu starost. Takvo nešto može samo osigurati vaš privatni poduhvat, vaša vlastita ideja i vaša vlastiti resursi iskorišteni u pravo vrijeme, na pravo vrijeme i na pravi način.

Iako je BiH formalno država u kojoj vlada tržišna ekonomija i kapitalistički društveno uređenje, neka stara razmišljanja, pravila i zakonska regulativa koja guši privatnu inicijativu još su na snazi.

-Hrvatska, Srbija, BiH i Kosovo ne prepoznaju važnost i pozitivan utjecaj koji žensko poduzetništvo može imati na zaposlenost i ekonomski rast. Poduzetnice ne mogu računati na podršku sistema -tako ukratko glasi zaključak etnografskog istraživanja ženskog poduzetništva u jugoistočnoj Evropi, regionalnog istraživačkog projekta INFORM \”Closing the gap between formal and informal institutions in the Balkans- kojeg financira EU putem programa Obzor 2020, a koje je obuhvatilo Hrvatsku, Srbiju, BiH i Kosovo, piše DW.

Poduzetništvo žena

No, i pored toga, sve je više građana BiH, posebno žena koje postaju poduzetnice. Poduzetništvo žena je relativno nova kategorija, čak i u svijetu, a javlja se nakon Drugog svjetskog rata kada su morale pronaći dodatni izvor prihoda za svoje porodice u doba velike oskudice koja ja tada vladala Evropom. Jedan od tih porodičnih biznisa jeste kompanija Versace koju je 1946. začela krojačica, majka poznatog dizajnera Gianijaa Versacea.

Iako su i ranije žene bile aktivne kao vlasnice određenih privatnih poslova, žensko poduzetništvo je nova pojava u našem društvu, javljajući se tokom posljednjih tridesetak godina. O poduzetništvu žena se zna malo, sociologija, psihologija i ekonomija još ga nisu definirale ili to tek čine.

Radno mjesto koje otvori žena poduzetnica je sigurnije pošto su ženska poduzeća manja i zatvaraju manje radnih mjesta, žene vode veću brigu za zaposlene, kvalitetu i međusobne odnose, žene više podupiru zaposlene u njihovim ambicijama, žene više ulažu u školovanje zaposlenih, žene ne mjere uspjeh samo profitom, već i zadovoljstvom kupaca, razvijanjem sposobnosti zaposlenih i dobrim međuljudskim odnosima, žene su spremnije na timski rad, važniji im je uspjeh organizacije ili neke ideje nego ego, žene nude više mogućnost za naknadu troškova, udio u profitu, fleksibilnije radno vrijeme, širokogrudnije su kad je u pitanju porodiljni dopust, žene su opreznije kod uzimanja kredita, žene se bave najviše uslužnim djelatnostima zašto su socijalno osjetljive i zato jer to iziskuje manja početna ulaganja – piše autorica Ivona Marković s Ekonomskog fakulteta u Splitu, u svom završnom radu „Žene u poduzetništvu: Izazovi i ograničenja.“

Iako poduzetništvo žena tek treba da budu naučno valorizirano, već danas je jasno da ono podiže nivo zaposlenosti, smanjuje siromaštvo, unapređuje širu zajednicu i njeno bogatstvo, te kao možda najvažnije od svega stabilizira porodicu i porodične prilike. Zato je poduzetništvo esencijalna društvena funkcija, ključna za stabilnost i društveni napredak i na ženama koje pokreću vlastite biznis velika je odgovornost.

Šta je potrebno za vlastiti biznis

Znanja i vještine
Ideja
Problem na koji ideja i biznis daju rješenje
Vrijeme i strpljenje
Mnogo papira i dokumenata
Kapital
Sreća

Znanja i vještine

Kada pokrećete svoj privatni biznis, bilo da se radi i web portalu ili pekari, vi morate znati apsolutno sve o onom šta proizvodite i na kraju prodajete. Znanje je apsolutna moć i jako dobar štit protiv nestanka i propasti vašeg startupa. Kada pokrenete vlastiti posao, sve je na vašim plećima. Vi ćete da budete i vozač i IT tehničar i sekretarica, i vlastiti pravnik i vlastiti računovođa i marketing menadžer i sve što posao i okolnosti budu tražile. Dobar poduzetnik je uspješna kombinacija ekonomiste, pravnika i PR stručnjaka. Morate znati osnove računovodstva (koje je žila kucavica svakog biznisa), morate znate kako funkcionira novac, kako razmišlja tržište i kako na kraju prodati ono što nudite tržištu. Morate poznavati osnove prava, prije svega zakone koji reguliraju poreze, obligacione odnose ili prava vaših zaposlenika. Poznavati zakone je neophodno kako ne biste ili završili pred licem zakona ili bili prevareni, što nije nemoguća niti bezazlena situacija.

Ideja i biznis plan

Najveća greška u početnim poduzetničkim vodama jeste razmišljanje „Ja ću da otvorim firmu, pa da vidim šta to ide na tržištu.“ Kada pokrećete posao morate znati šta želite i ko je ciljna skupina vašeg biznisa, odnosno kome prodajete vaše usluge ili proizvode. Morate istražiti tržište i vidjeti šta to tržištu nedostaje i čega to na tržištu. Ukoliko planirate otvoriti pekaru i u vašoj ulici se već nalaze dvije pekare, možda ideja o poslu s pecivom i nije baš najbolja. Ono što je važno prije pokretanja privatnog posla jeste spoznaja da je poduzetnik čovjek koji detektira, rješava problem i nudi rješenje. Neuspješni poduzetnici kopiraju druge, uspješni pronalaze vlastitu tržišnu nišu i u njoj pokušavaju dati svoj maksimum, osvajajući tržištu kvalitetnim uslugama i dobrim balansom cijena – kvalitet. Poslovna ideja ne mora apsolutno originalna, no mora nuditi rješenje za postojeći problem ili nuditi neki novi kvalitet koji konkurencija do sada nije nudila.

Vrijeme i strpljenje

Čak i ako pronađete vaš „core“ biznis, dakle ono što najbolje znate da radite, nećete se obogatiti prvi mjesec, nećete se obogatiti ni za godinu, a možda ni za pet godina. Novac i tržište imaju svoje neobične zakonitosti, a jedna od njih kaže biznisi obično „isplivaju“ na površinu i postaju profitabilni nakon pet godina ili čak sedam. Dakle uložite novac, radite, nervirate se i radujete se i čekate, pet, sedam ili devet godina da vaš biznis počine donositi plodove. Jedno je jasno, nema bogaćenja preko noći i prevelikih očekivanja. Stari dobri bosanski sabur je važan sastojak svakog poslovnog poduhvata.

Kapital

Novac se može posuditi ili zaraditi. Ili dobiti na poklon. Ili ukrasti od nekoga. On se neće stvoriti iz ničega. Malo šta na ovom svijetu funkcionira bez novca, biznis pogotovo. Novac se u biznisu naziva kapital i bez kapitala i ne pomišljate da se bavite bilo kakvim ozbiljnijim poduzetništvom. Novac vam treba za sve, za poslovni prostor, papirologiju, poreze i davanja državi, opremu, repromaterijal, kupovinu računara. Novac vam treba za prevaziđete svaki problem koji se može ukazati na horizontu. A takvih problema i neugodnih iznenađenja (kvarovi opreme, porezi, krađe, konkurencija, birokratija) može biti iznenađujuće mnogo.

Mediji nas bombardiraju pričama o start-upima i bajkama o velikim uspješnim kompanijama koje su nastale u garažama ili studentskim sobama. Istina, tako su nastali Dell, Apple, Microsoft, Facebook, Google i drugi tehnološki divovi, no svi su oni u nekom trenutku dobili snažnu finansijsku injekciju od „anđela investitora“. I danas je misterija ko je Zuckerbergu i ekipi poklonio 10 miliona dolara kapitala i dao krila Facebooku. Tih „anđela investitora“ u Evropi gotovo da i nema, a pogotovo ih nema u BiH. Niko vam neće dati novac, samo zato jer imate dobru ideju. Za vašu poslovnu ideju vi morate pronaći vlastiti kapital. Ni to nije nemoguće. Evo nekoliko izvora kapitala.

Naslijeđe: Slobodno prodajte zemlju i šumu koje ste naslijedili.
Vlastita nekretnina: Možete prodati stan i s kupcem stana sklopiti ugovor o stanovanju. Značajan kapital koji možete dobiti na ovaj način uložite u svoj privatni posao.
Kredit: Veliki Amazon je pokrenut tako što su njegovi osnivači iskoristili limite na svojim kreditnim karticama. Iskreno, vrlo je riskantno i skupo zaduživati se na ovakav način. Kredite u bankama je teško dobiti, naročito ako ste mladi i bez imovine koju možete založiti. Kredite također nude i mikrokreditne organizacije. MKO nude kredite „na ličnu kartu“ u manjim iznosima i bez imovine kao zaloga. Potrebno je eventualno dokazati da imate neke prihode. Kamate na kredite u MKO su visoke (oko 25 posto), no rate su fiksne, jednake, bez kamata na ostatak duga.
Grantovi: Kada je poduzetništvo žena u pitanju, postoje brojni bespovratni – zajmovi grantovi. Njih nude općine, ministarstva, biznis inkubatori, kao i strane ambasade i s njima povezane nevladine organizacije. Kada su grantovi u pitanju, od aplikanata se obično traži da imaju ili jako dobar biznis plan ili već određenu infrastrukturu ili započet biznis. Od zainteresiranih se obično traži i to da svoju ideju finansiraju s 20 posto vlastitih sredstava.

Registracija biznisa

U FBiH poslovni subjekti mogu biti registrirani kao društvo ograničenih odgovornosti ili kao obrt. I jedna i druga opcija imaju svoje prednosti i mane. „Društvo ograničenih odgovornosti“ jeste jedan ozbiljniji oblik poslovanja, no istovremeno je i kompliciraniji i više košta. S druge strane, obrt je jednostavniji za registraciju i za eventualno gašenje, manje je birokratije i porez, no obrtnici ne mogu poslovati s inostranstvom, i za poslovanje odgovaraju cjelokupnom svojom imovinom

Registracija društva s ograničenim odgovornostima

U pojedinim zemljama Evrope, kao što je Makedonija, firma se može registrirati za samo jedan dan. U drugima zemljama kao što je Estonija, registracija kompanije se obavlja putem interneta, bez odlaska na bilo kakav šalter. Odlučite li se u FBiH osnovati kompaniju, pripremite se na mnogo hodanja, mnogo šaltera ovjerenih papira, mnogo čekanja, nerviranja i strpljenja. Procesuira pokretanja kompanije u RS –u dosta je brža, jednostavnija i jeftinija, obavlja se na jednim mjestu i jednom šalter, te košta oko 300 KM.

Osnivački akt: Prvi korak u osnivanju firme je kreiranje osnivačkog akta. To za vas rade advokat ili notar.
Uplata osnivačkog kapitala od 1.000 KM
Registracija firme u općinskom sudu
Pribavljanje saglasnosti o namjeni poslovnih prostorija, pečat i obavještenje inspekciji o početku rada firme
Prijava za identifikacioni broj kod Porezne uprave
Otvaranje transakcijskog računa
Prijava u PDV sistem: Ukoliko procijenite da ćete ostvariti promet preko 50.000 KM na godišnjem nivou, dužni ste da se prijavite u PDV sistem
Prijava radnika, Pravilnik o radu i drugi normativni akti
Fiskalizacija: Proces koji traje desetak dana, nov fiskalni uređaj košta oko 700 KM, polovan ispravan uređaj košta oko 250 KM.

Navedeni koraci za registraciju društva ograničenih odgovornosti navedeni u brošuri Privredne komore KS. Prema istoj brošuri, za troškove pokretanja „društva ograničenih odgovornosti“ potrebno je minimalno 1.360 KM za razne zahtjeve, takse, naknade, registraciju, fiskalizaciju, izradu pečata i ostale procedure. I to je tek početak. Za sve vam je potrebno od 15 do 30 dana.

Registracija obrta

Prema Zakonu o obrtu i srodnim djelatnostima Federacije BiH, “obrt” jeste samostalno i trajno obavljanje dopuštenih i registriranih privrednih djelatnosti u osnovnom, dopunskom ili dodatnom zanimanju, od strane fizičkih lica sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu.

Pokretanje obrta mnogo je jednostavnija, brža i jeftinija opcija. Procedure i troškovi se razlikuju od općine do općine. Negdje je procedura brža, negdje je skuplja, od 50 do 200 KM. U Općini Novi grad, na službenoj stranici Općine, tvrdi se da obrt može registrirati za sedam dana. Obrtnici nisu dužni imati fiskalni uređaj.

Od dokumenata vam je potrebno sljedeće:

Podnošenje zahtjeva (prikupljanje potrebne dokumentacije i plaćanje administrativne takse)
Izdavanje odobrenja za obavljanje obrta u Odsjeku za privredu
Izrada pečata
Dobijanje Obavještenja o razvrstavanju prema klasifikaciji djelatnosti – Federalni zavod za statistiku
Dobijanje Uvjerenja o poreznoj registraciji (ID broj -Porezna uprava Federacije BiH)
Otvaranje žiro računa u banci

Obrt može biti osnovno ili dopunski zanimanje. Može se voditi i kao kućna radinost, ako se bavite proizvodnjom tradicionalnih kolača ili izradom torbi, te se porez plaća i minimalnom iznosu i paušalno.

Odlučite li se nakon svih ovih informacija pokrenuti privatni biznis, puno sreće vam želimo.

Vaša iskustva

Sanja Tipura: Atelier 01

$\"\"$

Sanja arhitektica koju su oduvijek zanimale boje i materijali. U februaru 2016. na Merhemića trgu u sarajevskom naselju Ciglane otvorila je svoj arhitektonski biro pod nazivom Atelier 01. Svoj uspješan privatni posao uskoro širi u i Beogradu.

Zašto privatni biznis? Zašto ne posao u državnoj službi ili ne posao kod drugog poslodavca, recimo za stranu „jaku“ firmu?

– Ima mnogo razloga, ali borac sam i volim rizike. Ovo je bila jedina prihvatljiva opcija za mene. Ne bojim se, imam jaku vjeru i svjesna sam da sve što imam da izgubim kada je investiranje u pitanju samo novac, a to je najmanje što mogu izgubiti. Sve ostalo je život. Vjerujem u vrijednosti koje prezentiramo kroz rad. Atelier 01 je moja firma samo na papiru, a rezultate koje postižemo su ishod angažmana mojih kolega i mene, zajedno. Kao i ljudi koji nam daju povjerenje. To je timski rad. U našem ateljeu se poštuju prave vrijednosti, a to su ljubav, povjerenje, vjera u druge i sebe, poštovanje… Pobjeđujemo, gubimo, borimo se i rastemo zajedno. Ja sam samo inicirala, a mi smo napravili dobru firmu.

Amina Pašić Đerlek: Čestitka iz mog kutka

$\"\"$

Amina je završila sociologiju, no u struci nikada nije našla posao. Danas se uspješno bavi izradom unikatnih čestitki.

– Nakon završenog fakulteta i odrađenog pripravničkog staža, uprkos vrlo aktivnoj potrazi za stalnim angažmanom u struci, koja često zna da bude vrlo iscrpljujuća i frustrirajuća, nisam bila u mogućnosti da ga nađem, pa sam svoje slobodno vrijeme koristila za različite neformalne edukacije, seminare i kurseve. U Centru za edukaciju i istraživanje \”Nahla\” pohađala sam kurs izrade čestitki, gdje sam naučila neke osnovne tehnike izrade čestitki, a kasnije sam i sama istraživala kako ja to mogu napraviti i šta. Ručna izrada čestitki postala je odličan način da izrazim svoju kreativnost i maštu, ali i osjećaje, misli i doživljaje. U početku sam čestitke pravila za meni drage ljude i poznanike, a kasnije su mi na kvalitet i originalnost čestitki ukazivale vrlo pozitivne reakcije okoline i sve češće nove narudžbe. Tako je nastala i stranica na Facebooku: Čestitka iz mog kutka, mjesto gdje plasiram svoje ideje i kreativne aktivnosti.