Mladi često gledaju idealiziranu sliku o drugima i boje se izostavljenosti iz aktivnosti svojih vršnjaka. Svaki dvadeseti adolescent pokazuje znakove tog poremećaja…
U novije vrijeme česta su istraživanja koja posmatraju zdravstvene posljedice pretjerane upotrebe električnih medija i interneta.
Negativni efekti mogu biti pretilost, depresija, usamljenost, socijalna anksioznost i druge psihološke smetnje. Nađena je i moguća veća sklonost dijabetesu tipa 2 kod adolescenata koji su pred ekranima tri ili više sati na dan.
Vjerojatnost pojave anksioznosti kod adolescenata zbog upotrebe interneta raste proporcionalno intenzitetu ovisnosti o tom mediju. U mnogim novijim istraživanjima više od 20 posto mladih pokazuje sklonost pretjeranoj upotrebi interneta, a nešto manji postotak pokazuje i znakove ovisnosti. Vjerojatnost razvijanja ovisnosti veća je u slučajevima lakog pristupa internetu sa svake lokacije i bez ograničenja, kao kod pametnih telefona.
Skloni anksioznosti
Liječenje ovisnosti o internetu nije jednostavno te često uključuje kognitivno-bihevioralnu terapiju, a ponekad i antidepresive.
Kod pretjerane upotrebe društvenih mreža može se pojaviti tzv. strah od izostajanja (engl. fear of missing out). Ta vrsta anksioznosti vezana je uz bojazan izostavljenosti iz aktivnosti drugih, a rezultira stalnom potrebom za kontaktom s drugima i praćenjem što rade putem društvenih mreža. Iako prema istraživanjima tek svaki dvadeseti pokazuje znakove ovog poremećaja, posljedica može biti ovisnost o društvenim mrežama piše 24sata.hr.
Uz to, neprestano pregledavanje što drugi rade i na idealiziran način o sebi objavljuju, posebice kad pojedinac u to nije uključen, može potaknuti razvoj depresije i usamljenosti. I simptomi vezani uz suicidalnost u jednom istraživanju objavljenom 2018. godine bili su povezani s većom učestalošću korištenja elektroničkih uređaja i društvenih mreža, a nešto većem riziku bile su izložene djevojke.
Angažman institucija
Negativne posljedice ne pojavljuju se kod svih, ali ako su prisutne kod samo 5% djece, to bi trebalo izazvati pozornost. S druge strane, pretjerana upotreba interneta kod više od 20 posto adolescenata ili pospanost u školi, koja se pojavljuje kod 40-60 posto učenika viših razreda, zahtijeva angažman institucija.