Kada je počinjala izradu svoje doktorske disertacije iz oblasti racionalnog dizajna lijekova, u BiH nije postojala institucija koja bi Selmi Zukić, farmaceutkinji iz Sarajeva, mogla pružiti ovu vrstu istraživanja. Vođena željom da temeljito istraži i usavrši se u danas aktuelnoj istraživačkoj oblasti, kao doktorantica je ostvarila saradnje s tri univerziteta, mnogo truda i ličnih sredstava uložila odlazeći na svjetske i internacionalne konferencije koje su na kraju rezultirale saradnjom sa stručnjacima s Univerziteta Tartu u Estoniji, gdje danas radi na doktorskoj disertaciji posvećenoj metodologiji i pravcima racionalnog dizajna lijekova, čime će dati veliki doprinos razvoju ove oblasti generalno, ali i u BiH.
Na koji način mijenjaju računarska hemija i racionalni dizajn lijekova pravac razvoja farmaceutske industrije kao i način otkrića novih lijekova?
– Ova oblast predstavlja kompleksno područje koje je svojevrsna veza između medicinske hemije i heminformatike u razvoju potencijalnih novih kandidata za lijek. Ona je danas neizostavan segment farmaceutske industrije i svih istraživačkih centara za razvoj lijekova. Razvoju lijekova u godinama koje su iza nas prethodile su godine istraživanja, koja su zahtijevala mnogo finansijskih sredstava i uloženog vremena da bi na kraju većina tih istraživanja stala u nekoj od faza razvoja lijeka zbog činjenice da taj proces ne vodi do željenih rezultata. Današnja metodologija u razvoju lijekova u velikoj mjeri može doprinijeti da se izbjegnu veliki finansijski gubici i da se istraživanja na određenim potencijalnim kandidatima za lijek usmjere na pravu putanju u početnim fazama istraživanja.
Na Univerzitetu Tartu u Estoniji radite doktorat u oblasti računarske hemije i racionalnog dizajna lijekova. Šta konkretno istražujete?
– Uže područje mojih istraživanja vezano je za kvantitativni odnos strukture i aktivnosti, metodologiju koja ima za svrhu uspostavljanje korelacije između molekulske strukture i biološke aktivnosti serije jedinjenja. Ove metode predstavljaju rane faze u dizajniranju potencijalnih kandidata za lijek. Moj trenutni angažman predstavlja nastavak istraživanja i zasniva se na softverskim ili in silico predviđanjima biološke aktivnosti seta molekulskih struktura na nekim od ćelijskih linija kancera. Rezultati saradnje s Univerzitetom Tartu tek treba da ugledaju svjetlo dana. Ova saradnja će dati jednu sasvim novu dimenziju mom profesionalnom razvoju i završetku doktorske teze. Istraživačka oblast je veoma skupa i iziskuje sredstva za nabavku i održavanje licenci softvera potrebnih za njen razvoj, jer većina softverskih paketa koji su danas u samom vrhu kada je ova oblast u pitanju su komercijalni softveri. Zahvaljujući navedenim saradnjama većinu ovih softvera sam koristila u izradi doktorske disertacije, što je veoma važan segment i za dalji profesionalni razvoj kada je sektor farmaceutske industrije u pitanju.
Osim stalne edukacije iza Vas je rad u apoteci. Na koji način želite da se Vaša farmaceutska karijera razvija nakon završetka doktorata?
– Moj angažman u apoteci u privatnom sektoru je trajao pet godina. Iz tog perioda nosim dosta lijepa iskustva i uvijek ću isticati značaj uloge farmaceuta u apotekarskoj djelatnosti. Većina magistara farmacije nakon završenog studija svoj angažman nastavi u apotekama. Smatram da svaki magistar farmacije treba provesti dio svog profesionalnog razvoja u apoteci, bez obzira kakve ambicije ima za dalji profesionalni razvoj. Stanje u apotekarskom sektoru mi je veoma dobro poznato, sa svim prednostima i nedostacima, i uvijek ću se zalagati da se svi segmenti ove djelatnosti podignu na viši nivo. Moja profesionalna karijera je otišla u drugom pravcu i tim putem ću nastaviti. Racionalni dizajn lijekova je izuzetno aktuelna oblast u zemljama van naših prostora i pruža mnoge mogućnosti, od akademskog angažmana do rada u industriji, ali isto tako do daljeg profesionalnog usavršavanja u vidu postdoktorskih angažmana. Saradnja s Univerzitetom Tartu još traje, tako da ćemo vidjeti šta budućnost nosi.