KIVI – voće bez masnoće

1 kivi = 95% dnevne količine vitamina C

\"\"

Piše: dr. Sabina Hauge 

Kivi je voće porijeklom iz Kine. Šezdesetih godina je uvezeno u Sjevernu Ameriku, a danas se proizvodi pretežno na Novom Zelandu, u SAD-u, Južnoj Africi, Italiji i Čileu.

\"\"

Opća svojstva kivija

Kivi srednje veličine teži 76 grama, a sadrži 45 kalorija. Ne sadrži masnoću, a sa svojih 11 grama karbohidrata čini 4% vrijednosti dnevne količine karbohidrata.

Količina vitamina C u jednom kiviju iznenađujuće je visoka u odnosu na onu koja se nalazi u narandži, voću koje je poznato da sadrži C vitamin.

Konzumiranjem jednog kivija unosi se 95% dnevne količine vitamina C ili 570 mg. Visok sadržaj vitamina C povezuje se sa zaštitnim djelovanjem kod problema s teškim disanjem, astmom i drugim disajnim tegobama. Tu su također i ona stanja kod kojih je poznato da vitamin C ima pozitivne zdravstvene efekte. Naprimjer, srčana oboljenja, moždani udar, upalna oboljenja i zloćudni tumori.

Jedan kivi također sadrži 3 g fibera, što je značajno za dobro zdravlje čovjekovog probavnog sistema, jer se tom količinom unosi 10% potrebne dnevne vrijednosti fibernih vlakana u organizam. Na taj način dolazi do izražaja pozitivni efekat kivija kod uklanjanja otrovnih materija iz debelog crijeva i kod prevencije raka debelog crijeva. Kao fiberom bogata namirnica, kivi također učestvuje u stabilizovanju šećera u krvi kod pacijenata oboljelih od dijebetesa, a pored svega navedenog pokazao je i snažan efekat kod sportskih rezultata.

IZVJEŠTAJ STUDIJE U THORAXU, U KOJOJ JE SVOJEVREMENO IZVRŠENO ISPITIVANJE 18.000 DJECE UZRASTA 6-7 GODINA, DJECE KOJA ŽIVE U CENTRALNOJ I SJEVERNOJ ITALIJI GDJE SU UNOSILA KIVI U KOLIČINI: 5-7 OBROKA/1-3 KIVIJA SEDMIČNO, UKAZUJE NA 41% MANJU UČESTALOST TEŠKOG DISANJA, 32% MANJU UČESTALOST SKRAĆENOG UDISAJA, 25% MANJEG HRONIČNOG KAŠLJA I 28% SMANJENOG CURENJA NOSA.

Kivi i drugo voće

Poznato je da mrkva utiče na očuvanje dobrog vida kod djece kao i odraslih. Međutim, izvještaji studija u Archives of Opthamology ukazuju na to da dnevni obrok s tri vrste različitog voća smanjuje rizik od makularne degeneracije, jednog od glavnih uzroka gubitka vida kod odraslih. No, nije uvijek lako u praksi pojesti tri vrste voća dnevno. Zato vam u ovoj situaciji može pomoći kivi – kriška kivija s jutarnjom kašicom za doručak, ili dekoracija ribe s kriškom kivija, koji će vas dovesti do željenog zdravstvenog efekta.

Alergije

Alergija na kivi jedna je od najčešćih alergija kada govorimo o alergijama na voće. Kivi sadrži veliku količinu oksalata, prirodne substance koja se nalazi u biljkama, životinjama i ljudima. Ako je koncentracija oksalata povećana, dolazi do kristalizacije i to uzrokuje zdravstvene probleme. Ljudi koji imaju probleme s bubrezima ili žuči trebaju izbjegavati kivi.

Istraživanja pokazuju da se oksalati mogu umiješati na način da smanjuju absorbciju kalcija iz namirnica bogatih kalcijem koje unosimo u naš organizam. No, ako nam je zdrav probavni trakt, ako jedemo relaksirano i dobro žvaćemo hranu, neće biti problema za absorpciju kalcija iz hrane koja ima i visok sadržaj oksalata.

Poput avokada i banana, i kivi sadrži materije povezane s lateks voćnim alergijskim sindromom. Dokazano je djelovanje kivija u kombinaciji s polenom, bananama, lješnjacima, sezamovim sjemenkama, brašnom, avokadom, lubenicom… Stoga, ako imate lateks alergiju, morate biti oprezni s ovim voćem.

Simptomi alergije su mučnina, povraćanje, svrbež u grlu i oko usta.

Način pripreme

Kivi je ukusan kao svjež. Može se jesti oguljen ili s korom koja je bogata hranljivim sastojcima i fiberom, samo je treba ostrugati prije upotrebe. Možete ga isijeći na kriške ili prepoloviti tako da kašikicom jedete njegov sadržaj direktno. Ne trebate dugo čekati nakon što ste ga isijekli na kriške. Poslije rezanja oslobađaju se enzimi koji imaju efekat omekšavanja, stoga i kada kivi dodajete voćnim salatama učinite to u zadnji momenat prije posluživanja.

Prijedlozi za serviranje kivija
1. Jedite ga narezanog na kriške. I bez ikakvih dodataka bit će ukusan.

2. Kriške kivija možete dodati u zelenu salatu.

3. Pomiješajte ga s jagodama i malinama, te stavite u jogurt.

4. Zajedno s ananasom i narandžama napravite chutney, te servirajte uz piletinu ili ribu.

5. Izmiksajte dinju i kivi zajedno s jogurtom, stavite smjesu u frižider. Dobit ćete ukusnu voćnu hladnu supu.

6. Kivi je izvanredan kao dio raznih voćnih kolača.

Jedite kivi ako ga volite. Kivi je ocijenjen kao najbolje voće s kojim unosite najviše minerala i vitamina kao i drugih hranljivih materija važnih za čovjekov organizam.

A zašto ga ne biste koristili i kao jedan međuobrok?