Utjecaj rada od kuće na naše mentalno zdravlje: Šta dobivamo, a šta ispašta?

 Pandemija koronavirusa u potpunosti je promijenila naše živote. Osim velikih posljedica na zdravstveni i ekonomski sistem na globalnom nivou, značajne posljedice su primjetne i po naše mentalno zdravlje. Strah, tjeskoba, frustracija, bespomoćnost – neki su od osjećaja s kojima se gotovo svako od nas susretao u prethodnom periodu, a u periodima kada ustanovimo da je situacija imalo sigurnija, jurimo punom parom da sustignemo „izgubljeno vrijeme“

Piše: Nađa Firdus Kreso, psihologinja

Neki od pozitivnih ishoda pandemijske krize – rad od kuće

Pandemijska kriza je, ipak, za posljedicu imala i neke pozitivne promjene i transformaciju razmišljanja i dosadašnjeg načina rada. Posmatrano iz te perspektive, spomenuta kriza dovela je do promišljanja o alternativnim načinima rada i bržeg prilagođavanja istim, koji bi dugoročno bili isplativiji kako za kompanije, tako i za zaposlenike. Tako je i rad od kuće (ili općenito rad na daljinu), koji je bio neophodan u jeku pandemije, a prije toga ograničen na freelancere ili zaposlenike IT kompanija, zadržan ili još više potenciran u većini kompanija koje imaju za to mogućnost. Širenjem pandemije koronavirusa, rad od kuće prestao je biti luksuz i pogodnost samo za neke zaposlenike, već se nametnuo kao svakodnevni način rada za sve koji svoje poslove mogu obavljati putem računara. Rad od kuće zaposlenicima pruža fleksibilnost, poboljšava balans privatnog i poslovnog života i također štedi vrijeme i novac. Što se tiče benefita za kompanije, ova vrsta rada omogućava širenje mreže dostupnih kandidata, poboljšava kompetitivnu moć kompanija te ima pozitivan utjecaj na uštedu novca i sredstava.

Izazovi rada od kuće i kako ih prevazići

Pored brojnih pogodnosti koje donosi rad od kuće, ipak postoje i određeni izazovi, na koje je bitno obratiti pažnju.

U prilikama dugoročnog rada od kuće, pojedinci se mogu naći u situaciji da su manje produktivni i da im treba promjena sredine. U tim prilikama, predlaže se pronalazak zajedničkog radnog prostora, okupljanje nekoliko radnih kolega i češće mijenjanje okruženja.

S druge strane, zaposlenici sa iznimnim učinkom, mogu upasti u zamku čestog prekovremenog rada. Kako menadžeri od njih imaju visoka očekivanja, ovi zaposlenici, u situacijama kada smatraju da njihov svakodnevni trud nije dovoljno vidljiv, trude se i više, rjeđe uzimaju pauze i kasnije završavaju radni dan što dovodi do sindroma profesionalnog sagorijevanja (burnouta).

Manjak samodiscipline u oba pomenuta slučaja može dovesti do nezdravih životnih navika: manjka granica između poslovnog i privatnog života, hroničnog umora, neredovnog jela i manjka kretanja, što može imati negativan utjecaj na fizičko i psihičko zdravlje izloženih pojedinaca.

Upravni odbori kompanija koje su svjesne koliko je značajno brinuti o zdravlju zaposlenika, dijele mišljenje da je zaposlenicima izuzetno bitno da imaju izbor. Zbog toga se sve češće spominje i primjenjuje hibridni način rada, koji kombinira najbolje elemente rada od kuće i klasičnog načina rada. Istraživanja stručnjaka pokazuju da zaposlenici žele najbolje od oba svijeta: imati opciju fleksibilnog rada na daljinu, ali i više vremena uživo sa svojim timom. Da bi se pripremili na post-pandemijski način rada, 66% kompanija razmatra redizajn sistema i radnog prostora, da bi bolje odgovarali hibridnom radnom okruženju.

Ipak, kada se radi o brizi o mentalnom zdravlju i prevenciji sindroma sagorijevanja, bitno je i da pojedinci preuzmu aktivnu ulogu u identifikaciji poteškoća kod sebe i u svom okruženju i da blagovremeno djeluju.

Upravo zbog toga je bitno znati da podrška postoji i da stručnjaci, psihoterapeuti, mogu pomoći u očuvanju mentalnog zdravlja i u prevenciji poteškoća. Iako je i dalje potrebno podizati nivo javne svijesti o mentalnom zdravlju, prevenciji i načinu traženja stručne pomoć, u posljednje vrijeme je u regionu prepoznata veća otvorenost prema ovim temama, a samim tim i odgovornost prema mentalnoj higijeni.