Adla Kahrić: Na čelu istraživačkog tima National Geographica

Potpisavši ugovor s National Geographicom mlada Travničanka, s adresom stanovanja u Sarajevu, postala je voditeljica projekta istraživanja raža u Jadranskom moru. Njena misija je dolazak do boljih i većih naučnih spoznaja o dijelu mora koje pripada BiH

Piše: Ilma Jakubović; Foto: Muamer Kolar

Adla Kahrić (26) završila je Genetiku na Odsjeku za biologiju Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Ljubav prema morskom svijetu rodila se upravo prilikom studiranja kada je uveliko radila na različitim terenskim i laboratorijskim analizama, te na publiciranju naučnih radova u oblasti morske biologije.

 Ostvareni san

Kako na fakultetu nije imala značajnu edukaciju u ovoj oblasti, želja da radi na unapređenju svog znanja i karijere primorala ju je da aktivno aplicira na različite edukacije i kontaktira u svijetu vodeće institucije u ovoj oblasti.

– Prilikom studija imala sam priliku da upoznam kolegu Andreja Gajića koji se također bavio marinskom biologijom. Međusobnom podrškom te marljivom i entuzijastičnom saradnjom i željom da radimo na edukaciji i napretku nauke, stvorili smo zajednički cilj – stvaranje kontinuiranih pionirskih studija morske flore i faune u Bosni i Hercegovini. Neopisivo ulaganje i žrtvovanje u ovoj oblasti nas je dovelo da stvaramo historiju morske biologije u Bosni i Hercegovini, gdje smo postali priznati vodeći eksperti u regionu, ali i šire – objašnjava mlada naučnica, autorica više od 40 naučno-istraživačkih radova posvećenih marinskoj biologiji.

Nakon što je potpisala ugovor s National Geographicom, koji traži inovativnost, kvalitet, komunikativnost i upornost, Adla postaje voditeljica projekta istraživanja raža u Jadranskom moru.

– Prije svega je bitno znati da se iza svakog uspjeha krije vjera u Boga, roditelje, prijatelje, te vjerovanje u sebe, svoje mogućnosti, želje i snove. Istrajnost u odlukama jedini je pravi put koji vodi ka uspjehu. Nije bitno koliko smo mi nadareni, bitno je da nakon stotinu puta kada dotaknemo dno uvijek imamo jedan uspon više u životu, jer nikada ne trebamo dozvoliti da se nakon pada toliko dugo zadržimo na dnu. Angažman National Geographica predstavlja neopisivu sreću u mojoj karijeri i životu.

U okviru projekta Adla je rukovodila istraživanjima baziranim na razvoju bolesti kod raža, koje su uzrokovane povećanim prisustvom različitih zagađivača u marinskim ekosistemima, poput teških metala, plastike, mikroplastike kao i mnogih drugih s negativnim utjecajem na zdravstveni status morske faune. Podjednako vodi terenska i laboratorijska istraživanja.

– Terenska istraživanja više volim u toplijim danima, dok laboratorijska preferiram tokom zimskih dana. Nije baš da se volim mrznuti na terenu kada su zaista niske temperature, no nekada moraš provesti sate na takvim terenima noseći majicu, džemper, jaknu, kao i ostale dodatke, koji se nekada čine i dalje beskorisnim zbog hladnoće.

Nedokučive dubine

Adlina profesija čini se ljudima veoma zanimljivom i rado je o njoj propituju. I njoj samoj je bilo isto tako kada je tek počela ulaziti u podvodne dubine, a nije joj trebalo mnogo vremena da shvati da je izabrala ispravan put. Već nekoliko godina bavi se uspostavljanjem takozvane in-situ dugoročne konzervacije ajkula i raža, voditeljica je uvođenja prvih morskih zaštićenih područja u BiH, radi na zaštiti marinskih vrsta i njihovih staništa, te uspostavljanju održivog morskog ribarstva i zaštite.

– Ono na čemu sam trenutno maksimalno fokusirana i čemu želim da se posvetim u životu negativni je utjecaj polutanata na ajkule i raže, koji mogu da prouzrokuju različite bolesti. Jedna od zanimljivijih oblasti koju već godinama pokušavam uvesti na naša područja odnosi se na tematiku plastike i mikroplastike. Nagla industrijska proizvodnja plastičnih ambalaža je nezaobilazna u svakodnevnici, a povećavanjem ljudskih potreba došlo je i do naglog pojačavanja njihove proizvodnje – govori Adla, koja je odlučila pokrenuti kampanju beWARe OF PLASTICS. Cilj je kroz različite aktivnosti educirati stanovništvo o opasnostima plastike kako bi svjesno smanjili njenu svakodnevnu upotrebu.

Dodaje da je cjelokupni rad bitan za bh. građane.

– Cjelokupni proces napretka u nauci kao i u zaštiti vrsta i njihovih staništa je neophodan kao uslov ulaska naše države u Evropsku uniju. No, pored navedenog, postoje neke druge stvari koje su meni lično bitnije, a to je da zaista istrajemo u tome da ne uništavamo prirodu, da se borimo za zaštitu vrsta i njihovih staništa. Ukoliko volite ribu i morske plodove, zasigurno se moramo zapitati za njen kvalitet zbog akumuliranja različitih štetnih materija prisutnih u zagađenim područjima u kojima one obitavaju – ističe mlada naučnica, koja je odabrala 14. cilj održivog razvoja UN-a, a to je očuvanje vodenog svijeta bez kojeg ne bi bilo funkcionalnog čovječanstva.

Istrajnost u ostvarenju ciljeva

Pored angažmana u Nacionalnoj Geografiji, kao i naučnih istraživanja, postoji jedna stvar na koju je iznimno ponosna, a to je osjećaj kada shvati da istinski utječe na svijest ljudi i da u društvu donosi promjene.

– Najbitnija naša vodilja je da radimo ono što volimo. Ljubav je pokretač i snaga života. Svi mi prolazimo kroz iskušenja, kroz velike padove i uspone, no trebamo se znati nositi sa svakom situacijom, jer život nikada ne može ići po našim planovima. Ukoliko mladi naučnici žele da se ostvare u onom što vole, samo trebaju raditi s mnogo ljubavi, entuzijazma i upornosti. Važna je velika količina kvalitetnog rada! Bit će trenutaka kada poželite odustati, ali svi uspješni ljudi kontinuirano prolaze kroz takve situacije svakodnevno. Uspješan si onda kada se naučiš izboriti sa svim padovima i svim uspjesima, zato trebamo biti odlučni i istrajni u ostvarenju naših snova – poručuje Adla.