Aida Zubčević: Naša vrata ženama su širom otvorena

Okupiti sve poslovne žene na jednom mjestu najbolja je misija za osnaživanje žena u business sferi. Ipak, to nije tako lak zadatak, jer razvoj ženskog poduzetništva kompleksan je posao naročito na području BiH. Predsjednica Udruženja poslovnih žena u BiH Aida Zubčević uspješno vlada na tom polju

Razgovarala: Andrea Tomašević Kolenda

Udruženje poslovnih žena u BiH je nastalo zbog snažne potrebe za ukazivanjem važnosti uloge i doprinosa žena u razvoju društva.

\"\"

Udruženje okuplja žene iz različitih struktura društva koje svojim radom i afirmacijom doprinose razvoju društva i koje na neki način mogu biti uzor i poticaj drugim ženama.

„Mislim da se istim vodimo. Vi kroz svoj magazin također pokušavate ohrabriti žene ukazujući i pišući o uspješnim pričama. Ista nam je misija“ – na početku navodi naša sagovornica.

 Koliko članica broji Udruženje i iz koje poslovne sfere su dame?

– Udruženje ima 50 članica za koje se može reći da su motivirane da svoja iskustva prenose na druge žene. Udruženje broji trenutno i oko 550 korisnica naših usluga. Kada kažem korisnica mislim na žene koje sudjeluju u svim aktivnostima udruženja, ali ne plaćaju članarinu i ne sudjeluju direktno u rukovođenju udruženjem. Te žene dobivaju od nas potrebne informacije o trenutnim pozivima za grantove, novim zakonskim promjenama, dostupnim radionicama… I one direktno mogu da postave pitanje, ukažu na probleme u svojoj lokalnoj zajednici i sl. Udruženje ima i potpisan MO o saradnji s 15 lokalnih udruženja, jer mi smatramo da treba graditi mrežu i partnerske odnose.

Koji je cilj udruženja i postoje li neki određeni programi po kojima radite i djelujete?

– Naravno da ciljevi i planovi postoje. Oni su definirani aktima udruženja. Osnovna vodilja je, jačanjem društvenog okvira za razvoj poduzetništva žena kroz unapređenje razvojnih politika, pokrenuti otvaranje novih radnih mjesta. Poboljšanje društveno političkog miljea sredine u kojim žene žive i rade, promocija dobrih praksi, edukacija, mentorstvo, umrežavanje poduzetnica, lobiranje za promjenu politika… A sve u cilju ekonomskog osnaživanja žena i jačanja bh. ekonomije.

\"\"

Na kojoj su ljestvici danas žene u poslovnom svijetu, konkretno na rukovodećim pozicijama?

– Ovo je jako teško i kompleksno pitanje. Prvo, na kojoj je ljestvici uopće privreda u BiH ili žene u bilo kojem aspektu u BiH. Ne cvjetaju nam baš ruže, što ne znači da nas nema uspješnih. Ipak, može to biti mnogo bolje. Moramo osnaživati žene. Moramo podizati svijest o tome kako jedna bez druge ne možemo i kako smo zajedno jače. Često se kaže da je žena ženi vuk, ali ja se s tim ne slažem. Mislim da ponekad samo nemamo dovoljno vremena i razumijevanja.

Ponekad se kaže da žene za žene ne glasaju. Možda je ta tvrdnja tačna, ali moramo zajedno raditi na stvaranju politika koje će ići u prilog ženi. Ne da se stavlja u inferioran položaj, nego da budu ravnopravne muškarcu poštujući sve različitosti njenog senzibiliteta. Mi tačno moramo identificirati probleme i  sarađivati s našim kolegicama u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti koje nam mogu biti partneri u rješavanju tih prepreka.

 Organizirate i Dane poduzetništva žena, pa nam recite koji su ciljevi i dosadašnja iskustva s pomenutog događaja?

– „Dani poduzetništva žena“ prvi put su organizirani 2014. godine i postali su prepoznatljiva manifestacija kojoj se mnoge poduzetnice raduju, kako iz BiH tako i regiona.

Dani poduzetništva uvijek imaju neku temu ili problem koji želimo sagledati i pokušati pronaći rješenje.

Ove godine smo imali nekoliko tema. Željeli smo da otkrijemo probleme u lokalnim zajednicama koje su ženama, na neki način, prepreka za brži razvoj njihovih biznisa. Ili su im jednostavno prepreka da biznis uopće započnu. Zato smo organizirali četiri okrugla stola pod nazivom “Iskustva i prakse lokalnih zajednica u poticanju poduzetništva žena”.

Naša kolegica Almedina Čaušević također je pripremila Panel na temu  “Nedostaci obrazovnog programa sa stanovišta potreba poduzetni(k)ca“. Sretni smo jer je okupila eminentne stručnjake iz obrazovanja. Čuli smo i iskustva iz Francuske od strane ekspertice Anne Lise Rodier.

Održani su i B2B susreti –  jedan na jedan  sastanci koji omogućavaju brzi pronalazak potencijalnih saradnika i poslovnih partnera u regiji i šire. Učesnice su imale priliku razmijeniti iskustva i poslovne kontakte ne samo s poduzetnicama iz  naše zemlje i regiona već i iz Francuske, Indije, Turske i Egipta.

 Imali ste i poseban konkurs i svojevrsno takmičenje vezano za bh. tradiciju…

– Istina. Ove godine Dane poduzetništva žena obilježio je odabir autentičnog bh. proizvoda. Krajem marta Udruženje poslovnih žena u Bosni i Hercegovini objavilo je konkurs čiji cilj je bio poticanje inovacije i kreativnosti, te podrška stvaranju dobro upakiranih tradicionalnih, autohtonih proizvoda, koji će se bez problema naći u svim kanalima distribucije.

Konkursom su bile obuhvaćene tri  kategorije – domaći poljoprivredni proizvod (mliječni proizvodi, džemovi, sokovi i sl.),  prirodna kozmetika, ljekobilje i med, te tradicionalni ženski radovi (vez, pletenje, heklanje, tkanje). Na konkurs su se prijavile 54 organizacije iz 36 općina u BiH, te su kandidirana ukupno 84 projekta. Odabrano je sedam najuspješnijih, te je dodijeljeno jedno posebno priznanje za očuvanje tradicije.

 Ipak „Bosanski kutak“ oduševio je sve prisutne. Čija je to bila ideja?

– Dugogodišnja saradnja Udruženja poslovnih žena u BiH i BBI banke, tačnije Ladys programa SBF s divnom Aminom Bukvić rezultirala je velikim uspjehom. U sklopu SBF udruženja zajedno s Ladys programom napravljen je „Bosanski kutak“ koji je osmislila Amina Bukvić i u kojem su sudionici i gosti SBF mogli kupiti proizvode naših žena. Također SBF je od žena otkupilo proizvode u vrijednosti od 4000 KM. To je primjer naše želje da se udružujemo i zajedno radimo na realizaciji projekata koji doprinose ekonomskom osnaženju žena. Naravno ovdje zaista dugujemo veliku zahvalnost Amini Bukvić i njenom Ladys timu koji su nas prepoznali kao partnere u promociji poduzetnica umrežavanjem sa učesnicama SBF, ali i promocijom domaćih proizvoda s kojim već treću godinu ostvarujemo veoma uspješnu saradnju.

 Šta je potrebno da bi neka žena postala članicom Udruženja?

– Bilo koja žena koja ima neki problem u svom poslovanju, žena koja želi započeti biznis pa joj treba savjet, mentorstvo, pomoć pri registraciji, može nam se obratiti.

One žene koje misle da imaju šta ponuditi drugim ženama, da su motivirane za društveni rad mogu na našoj web stranici ispuniti aplikaciju i uz nju poslati CV i motivacijsko pismo. To je prvi korak. Sljedeći korak je na našem UO, da procijeni i prihvati kolegicu u članstvo. Treći  korak je rad.

 A na čemu ćete Vi konkretno raditi u narednom periodu?

– Mnogo je posla. Već sam spomenula cijeli niz aktivnosti koje su u toku. Ono što nisam navela je da ćemo uskoro na našoj web stranici postaviti platformu na kojoj će poduzetnice ili buduće poduzetnice moći dobiti vrlo brzo od našeg ekspertnog tima odgovor na postavljeno pitanje. Moći će brže i učinkovitije dobiti informaciju o grantovima, promjenama u zakonskoj regulativi, poreskoj politici…

Naša su vrata uvijek otvorena za ulazak novih žena. Jer kažu, ako za sobom ne ostaviš otvorena vrata i ne uđe bar pet žena, je kao da ništa nisi ni uradila.

ANTR

Nagrade za autentični bh. proizvod

* Udruženje “Gračaničko keranje” Gračanica – čipka-kera, tradicionalni ručni rad keranje

* Udruženje kreativnih osoba „Draganin vrt“ Banja Luka – prof. Sanja Bajić –Tragovi – nakit s autentičnim ornamentima Zmijanjskog veza Ruža Maskaljević, Orašje – Zlatovez

* Udruženje “Emina” Ustikolina – slatko od guljenih šljiva

* Udruženje “Orhideja” Stolac – slatko od dunja

* Tradicionalni i stari obrt „Mentha“ Tuzla – Majevički melem

*  O.D. Organlook Sarajevo – Ručno rađeni sapun s prepoznatljivim motivom i mirisom za BiH

Posebno priznanje za promociju i zaštitu od zaborava:

* Poetika šare – Amila Smajlović, za očuvanje tradicije bosanskog ćilima.

Nagrade najuspješnijima uručio je Ambasador Švedske u BiH, Nj.E. Anders Hagelberg.