Kao dječak maštao je da postane astronaut. Kombinirajući velike ljubavi – elektrotehniku i medicinu uspio je dijelom ispuniti svoj san. Najmlađi i prvi bh. doktor iz oblasti bioinžinjeringa, profesor na univerzitetima u BiH i inostranstvu, direktor laboratorija za verifikaciju i testiranje medicinskih uređaja Verlab najponosniji je što kao otac, suprug, sin i brat pripada skladnoj i sretnoj porodici
Piše: Zana Kološ-Mulabdić; Foto: Edvin Kalić
– Svako jutro u Africi probudi se gazela. Ona zna da mora trčati brže od najbržeg lava ili će poginuti. Svako jutro u Africi probudi se i lav. On zna da mora trčati brže od najsporije gazele ili će umrijeti od gladi. Nije bitno jeste li lav ili gazela. Kada sunce izađe, najbolje vam je početi trčati – kaže na početku razgovora za naš magazin prof. dr. Almir Badnjević.
Ističe kako je to priča koja ga prati od početka njegove karijere. Blistave karijere, dodajemo.
Da je Badnjević izabrao da bude lav iz ove priče, dokazuje jedna od najimpresivnijih biografija u BiH. Ovaj 34-godišnjak, rođen u Bosanskoj Krupi, najmlađi je i prvi bh. doktor iz oblasti bioinžinjeringa.
Doktorirao je na Fakultetu elektronike i računarstva u Zagrebu, a već 12 godina angažiran je u akademskim krugovima i vlastitom biznisu.
Direktor je laboratorije za verifikaciju i testiranje medicinskih uređaja Verlab, te angažiran kao profesor na Odsjeku za genetiku i bioinžinjering i prirodne nauke na Internacionalnom Burch Univerzitetu, a docent je na Farmaceutskom fakultetu u Sarajevu.
Član je uprave Evropske organizacije za medicinski i biološki inženjering (EAMBES) i Kliničkog inženjeringa pri međunarodnoj organizaciji( IFMBE).
Multidisciplinarni pristup
Objavio je mnoštvo stručnih radova, a lista uspjeha i funkcija nizala bi se neprekidno i bila bi dovoljna da ispuni nekoliko stranica našeg magazina.
Razgovor počinjemo aktuelnom temom u naučnim krugovima, tako i u životu običnih građana – koronom…
– Globalno stanje pandemije korona virusa promijenilo je gotovi svaki proces koji se do sada odvijao. Neke promjene su vidljive odmah, a neke će nastupiti. I moj mikrokosmos se promijenio. Član sam brojnih komiteta, menadžmenta i timova širom svijeta, koji danas funkcioniraju na online platformama. Neki projekti i aktivnosti čekaju bolje vrijeme, priča nam ovaj predavač na Univerzitetu u Warwicku u Velikoj Britaniji.
Kao dječak maštao je da bude astronaut. No, nakon završene Srednje elektrotehničke škole, dvoumio se da li da upiše medicinu ili elektrotehniku.
– Odlučio sam se za elektrotehniku. Na master studiju slušao sam predmet Biomedicinski signali i sistemi. Tada sam shvatio da je budućnost u multidisciplinarnom pristupu – u ovom slučaju kroz mješavinu medicine i elektrotehnike. Tako sam ispunio svoju želju, navodi naš sagovornik, dodajući kako je prvi posao našao u privatnom sektoru.
– Radio sam kod veoma iskusnog direktora, koji me je naučio mnogim stvarima, na čemu sam mu izuzetno zahvalan. U prve tri godine, zbog prirode posla, dosta sam putovao i završio brojne treninge i specijalizacije širom svijeta. Shvatio sam da daljnju edukaciju neću moći nastaviti u BiH. Tada sam paralelno s poslom, upisao doktorski studij na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu. Tu sam dobio neprocjenjiva znanja i prilike. Naučio sam da student, asistent, docent ili vanredni profesor uopće ne mogu da vam budu konkurencija, to su kolege s kojima moraš maksimalno sarađivati. S iskustvom shvataš da svi koji u studentima ili asistentima vide konkurenciju i potencijalnog protivnika, su mali i veoma loši ljudi s površnim znanjem. Oni svakim trenutkom koji provode na nekom od univerziteta štete ovom društvu. Razaraju ga poput virusa.
Nepoznato je nekad i opasno
A, drugi virus koji gospodari situacijom diktira trenutnu atmosferu u kojoj živimo. Kao direktor laboratorije, čija je osnovna funkcija vršiti zakonsku verifikaciju mjerila u zdravstvu, naglašava da će maske, dezinfekciona sredstva i testovi biti neizostavni dio naše svakodnevnice još neko vrijeme…
– I sam se testirao za potrebe putovanja van BiH. Kada je riječ o korona virusu, definitivno da je još uvijek dosta stvari nepoznato. Sve što je nepoznato je djelimično i opasno. Ono što trenutno posebno brine, a postepeno se otkriva, je činjenica da veliki procenat osoba koje su se izliječile od COVID – 19 virusa imaju problem sa srcem i/ili koronarnim žilama.
Kao stručnjak u oblasti verifikacije aparata koji se koriste u zdravstvu, Almir je dao svoje mišljenje i tokom afere “respiratori” koja je mjesecima aktuelna u našoj zemlji. To mu je, kaže, oduzelo mnogo vremena koje izuzetno cijeni…
– Nikad sebi ne bih mogao priuštiti sve to vrijeme da nije riječ o pandemiji. Uključio sam se u cijelu priču s ciljem da se pomogne i doprinese vlastitoj domovini i njenim građanima. Trenutno je takva situacija da mi imamo i previše respiratora. Ono što je činjenica da je praksa mnogih razvijenih zemalja da sve manje koriste respiratore. Međutim, šta nas čeka sutra… E, to je nešto što niko od nas ne zna.
Neizvjesnost na području na kojem živimo u posljednjim desetljećima vlada neovisno o trenutnoj situaciji. Ipak, Almir je uvjeren da se u BiH može dobro živjeti o čemu svjedoče brojni projekti i uspješne priče.
– Sve što sam dosad postigao, ostvario sam iz BiH. Svjesni smo da živimo u prelijepoj domovini prepunoj potencijala. Zbog svega toga sam još uvijek i odlučan da živim i radim u BiH, mada redovno nailazim na situacije koje vas tjeraju da razmišljate drugačije.
Trka s vremenom
Od stalne trke s vremenom najbolje se opušta uz najmilije…
– Vikend – bijeg do mora sa suprugom je također jedna od opcija. Ništa mi ne može napuniti baterije kao to. Tu su i redovne utakmice odbojke i košarke s prijateljima.
Naglašava da nije ljubitelj klasičnog odlaska na godišnji odmor od 10-ak dana.To mu je isuviše vještački, jer on voli spontane stvari, kaže na kraju Almir Badnjević.