Andrea Jurić: U borbi s pandemijom

 „Posao epidemiologa je veoma širok, smatra se da, uz neuropsihijatriju, epidemiologija spada u najzahtjevnije medicinske struke, jer svaka klinička struka u sebi sadrži i ovu nauku“

Piše: Indira Delić

Za Andreu Jurić, doktoricu medicine i medicinskih nauka, specijalistkinju epidemiologije i direktoricu Zavoda za javno zdravstvo Zapadnohercegovačkog kantona, od ranog djetinjstva predviđali su da će se baviti medicinom.

 Kvalitet života

Rođena je s prirođenim deformitetom kukova, pa su njena posljedično prva sjećanja bila vezana za bolnicu. Doktori su često znali reći njenim roditeljima, s obzirom na to da je prisustvovala jutarnjim doktorskim sastancima, da će kada poraste biti doktorica…

– Pri odabiru zanimanja u ranim počecima veliku ulogu odigrao je i moj stariji brat Nino koji je bio moj uzor. On je također liječnik. A, što se tiče subspecijalizacije, iz oblasti epidemiologije, mnogo sam razmišljala i o kliničkim specijalizacijama kao i većina mojih kolega, međutim prekretnica je bila to da kao kliničar mogu danas pomoći i pregledati barem 20 ljudi, a kao epidemiolog – bilo koja intervencija povećat će kvalitetu života, barem hiljadama ljudi. I to je bio moj glavni motiv.

Završila je specijalizaciju u Sarajevu – kod profesorice Semre Čavaljuge koja je imala presudan utjecaj na njen profesionalni razvoj.

– Posao epidemiologa je veoma širok, smatra se da, uz neuropsihijatriju, epidemiologija spada u najzahtjevnije medicinske struke, jer svaka klinička struka u sebi sadrži i ovu nauku… Naročito je zahtjevno kad ste u situaciji kakvu imamo s Covidom, budući da sam jedini epidemiolog u kantonu, a pored toga, naslanjaju se i svi problemi koji idu uz vođenje jedne javne institucije. Zbog deficita kadra radim sve vrijeme na ispomoći i u Općoj hitnoj medicini.

U posljednje vrijeme, Andreini dani su veoma slični. Ustaje u sedam – kada i počinju pozivi novinara i pacijenata, zainteresiranih za vakcinisanje, uposlenika iz Zavoda… Kada završi te prve pozive, uz kafu se sprema, pravi prvi raspored sastanaka i kreće iz Mostara u Grude. Mnoge sastanke dogovori – usput van, ureda, a sve kako bi uštedjela vrijeme.

– Porodica se pomirila s činjenicom da ih nemam vremena obilaziti kao ranije i njihovo razumijevanje mi pomaže. Uz sve ovo borim se s dijagnozom hroničnog umora i anksioznosti – što samo osobe koje su imale iskustva u tome – mogu shvatiti koliko je mukotrpan svaki dan pod tim okolnostima.

Različiti simptomi

Andrea je jedna od dama koje su najcjenjenije u svojoj struci. Tokom vanrednog stanja, uzrokovanog – virusom Covid-19 je na prvom frontu. Velika je njena zasluga u borbi protiv ove opake pandemije…

– Virus Covid-19 po mnogočemu je specifičan, za razliku od većine drugih virusa, jer izaziva šaroliku skupinu simptoma od tzv. asimptomatičnih pacijenata, do smrtnih ishoda. Također daje različite simptome od strane raznih organskih sistema, od poremećaja zgrušavanja, narušavanja imuniteta problema sa strane disajnog i probavnog sistema, do atipičnih problema oštećenja živaca poremećaja spavanja, memorije… – kaže Andrea, te dodaje da za razliku od većine drugih virusa – ne pokazuje sezonske varijacije ovisne o temperaturi i vlažnosti zraka.

– Nepredvidljivije se širi i ima svoje fluktuacije u populaciji – koje je veoma teško predvidjeti. Neki ljudi u kratkom periodu obole i po dva puta zaredom, iako bi prirodan imunitet nakon preležane bolesti trebao pružati zaštitu kroz dugi period ili čak doživotno. Nažalost postoje još mnoge specifičnosti koje je nemoguće pobrojati kao i trajne posljedice po zdravlje, nakon preležane bolesti. Infekcija Covid-19 ostat će upisana kao najveća pandemija ranije ljudske historije – koju je cijeli svijet dočekao nespremno. Korona je preveliki izazov ne samo za liječnike i medicinske radnike, već i za države i svijet u cjelini, jer svijet funkcionira na sistemu spojenih posuda. Bilo koja restriktivna mjera koja se donese u zdravstvenom sektoru donosi neminovne posljedice u privrednom sektoru, turizmu, prevozu… Zdravstveno osoblje se sve manje štiti u bolnicama, imaju sve lošiju koncentraciju…Neki imaju i burnout sindrom, narušen bioritam, porodične živote – zaista oni su heroji ove tragedije.

  Epidemiološke preporuke

Na pitanje koliko su bolesnici disciplinirani, a koliko građani – što se tiče prevencije virusa, naša sagovornica ističe:

– Ovo bih zaista podijelila na kategorije. Opća populacija, većinom se ne drži osnovnih epidemioloških preporuka, niti je zainteresirana za imunizaciju. Obično, pacijenti na prvi simptom povišene temperature odmah kontaktiraju liječnika i pridržavaju se savjeta, osim što postoji jedan zabrinjavajući dio pacijenata koji iz straha odbijaju hospitalizaciju – što može biti po život opasno – zaključuje Andrea na kraju našeg razgovora.

Budućnost virusa

– Specifičnost virusa je u tome što je teško predvidjeti njegovo ponašanje, ali budući da se vraćamo zatvorenim prostorima i tipičnom zimskom padu imuniteta – očekujemo porast oboljelih i tešku zimu. Ovu priliku koristim da apeliram na građane da jačaju svoj imuni sistem – koliko im prilike omogućavaju, uz prirodne izvore vitamina i minerala kao i neke dodatke prehrani kao što su Imunoglukan i Alfa-lipoicna kiselina.

Učimo preopširnu teoriju

– Naš obrazovni sistem u većini kategorija je zapravo davno prevaziđen i potrebna je reforma na svim razinama. Učimo preopširnu teoriju, a naš obrazovni sistem ne zna prepoznati individualne vještine pojedinaca, te na taj način ih potaknuti u razvoj u pravom smjeru. I tu najviše gubimo. Također, praktična nastava je uglavnom minimalna i susrećem se s velikom većinom srednjoškolaca iz medicinskih škola koji nemaju osnovne vještine – potrebne u struci.