Antonija Avram: Ključno je rizik prepoznati kao priliku

 „Medijsko tržište – veoma je promjenjivo, ponekad i hirovito, da biste nastavili ploviti njim morate biti spremni na poneku promjenu struje ili udar vjetra“, kaže Antonija Avram – urednica Dnevnika na Novoj BH

Razgovarala: Indira Delić

 Antonija Avram, po vokaciji profesorica muzikologije, spletom životnih okolnosti i prilika koje se nenadano otvaraju – prihvatila je, prije 16 godina, izazov da se okuša u medijima. Svakim novim danom otkrivala je koliko ovaj poziv može biti interesantan i bitan, a tokom dugogodišnje karijere prošla je sve sfere ovog zanata…

Bogatu karijeru u Informativnom programu počela je kao spiker na radiju i televiziji, a nastavila kao voditelj svih dnevnih, a kasnije i sedmičnih dijaloških emisija. Antonija je kao novinarka i reporterka izvještavala o svim važnim dešavanjima, kako u našoj zemlji, a tako i inostranstvu… U svoja bogata iskustva upisala je i uređivanje brojnih projekata iz oblasti informative.

Krenimo od Vaše aktuelne pozicije na Novoj BH, gdje obavljate funkciju urednice u informativnom programu… S kojim izazovima se svakodnevno susrećete?

– Svi znamo koliko je bh. politička scena složena. Selekcija vijesti zbog toga ponekad nije jednostavna. Urednici informativnih emisija su oni koji moraju prvi uočiti razliku između bitnog i nebitnog, politikanstva i stvarnih društvenih problema. Iako su greške sastavni dio posla, trudimo se svesti ih na najmanju mjeru i javnosti omogućiti nesmetani pristup informacijama od važnosti za život svakog stanovnika ove zemlje.

Kakav je bio Vaš novinarski put?

– Ponekad se i ja to pitam, jer me akademski put odveo do zvanja profesorice muzikologije. Spletom životnih okolnosti, prilika koje se čovjeku iznenadno otvaraju, prihvatila sam izazov da se okušam u profesiji koja ranije nije bila u mojim životnim planovima. Prolazeći razvojni put u medijima i novinarstvu, otkrivala sam koliko ovaj posao može biti interesantan i bitan. Možda zvuči kao kliše, ali i iskustvo mnogih mojih kolega potvrđuje da je novinarstvo teško napustiti, bez obzira što je ova profesija čest okidač za stres. Težak dan uglavnom brzo zaboravite i ujutru ste opet spremni za redakcijske izazove.

Koliko je za uspjeh potrebno riskirati? Koliko puta ste Vi to učinili?

– Sam izbor profesije predstavljao je odmak od formalnih kvalifikacija i dodir s nepoznatim. Ključno je rizik prepoznati kao priliku, onda se možete lakše suočiti i s nepovoljnijim ishodom. Medijsko tržište – veoma je promjenjivo, ponekad i hirovito, da biste nastavili ploviti njim morate biti spremni na poneku promjenu struje ili udar vjetra. A, svi mi koji smo godinama u medijskom prostoru, dobro znamo da je svaki dan i izbor zadataka praktično rizik, jer nikada ne znate da li ćete od izabranih tema na kraju dana i dobiti ono što ste očekivali.

Kako izgleda jedan Vaš radni dan?

– Dan mora početi kafom s kolegama, koja je uglavnom uvijek više radna nego relaksirajuća. Sabiraju se utisci iz prethodnog dana i traže novi pristupi aktuelnim temama. Htjeli ili ne, priroda ovog posla, ako ga ozbiljno shvatate, prije ili kasnije vas učini radoholičarom, bez obzira na vaš temperament i karakter. Jer, ne treba zaboraviti da novinarski radni dan ne traje osam nego puna 24 sata.

Šta je najstresniji dio posla u informativnom programu?

– Manjak vremena. Definitivno, manjak vremena koji vas često dovodi u naizgled bezizlazne situacije u programu. Naglasak je na naizgled, jer se gotovo uvijek iskristalizira rješenje. Ali, treba mnogo strpljenja i trezvenog razmišljanja.

Najveći izazov u poslu kojim se bavite?

– Prvi izazov – otići s posla uvjeren da će ljudi koji su gledali centralnu informativnu emisiju imati osjećaj da je trajala 15, a ne 50 minuta. Drugi izazov – da priče kojima se bavimo pokrenu promjene i neke od njih i riješe probleme ljudi kojima se svakodnevno bavimo. Kao tim Nove BH, već nekoliko puta, naše priče urodile su plodom, potakle reakcije nadležnih i riješile neke od egzistencijalnih problema naših građana.

Poželite li nekada da ste odabrali drugačiji put?

– Nisam sklona razmišljanju: Šta bi bilo, kad bi bilo. Život treba živjeti punim plućima, bez obzira na karte koje je svako od nas dobio.

Šta Vas, osim posla, najviše usrećuje?

– Porodica i prijatelji.

Kako najčešće provodite vrijeme s porodicom?

– Ponekad najviše uživamo u prilici da cijeli dan provedemo u kući ne radeći ništa. Ali, često smo i na točkovima, volimo putovati.

 Ponosna ste majka dječaka Mateja. Kojim životnim vrijednostima učite Vaše dijete?

– Da ostane dobar i drag, uprkos vremenu punom izazova i devalvacije društvenih i ljudskih vrijednosti. Da njeguje otvorenost prema različitostima života i bude dio budućih snaga koje će donijeti prosperitet, a ne nazadak našem društvu.

Kakvi su Vaši planovi za dalje, kako privatno, a tako i poslovno?

– U ovom teškom vremenu, vjerujem da je glavni plan svih nas sačuvati zdravlje. A, inače, nije zahvalno praviti velike planove. Bitno se pobrinuti da životni okvir pruža mogućnost za daljnji razvoj i nove spoznaje, a kad je tako, dobri rezultati na privatnom i poslovnom planu neće izostati.

Legendarna Nada Đurevska, kao svekrva

– Teško je, u ovoj zemlji, pronaći osobu koju Nadin život i djelo nisu dotakli. Oni koji su imali priliku poznavati je, znaju da je, pored svih glumačkih ostvarenja i velike popularnosti, uvijek bila pristupačna, neposredna, duhovita i beskrajno dobra i nesebična osoba. Godine provedene s njom bile su inspirativne, sjećanja na nju, naši razgovori, njeni savjeti i dalje su živi i od neprocjenjive su vrijednosti.