Blanka Dujić, bh. arhitektica i vlasnica arhitektonskog biroa Arterior, kaže da je za nju arhitektura okvir u kojem provodi svoj privatni i poslovni život. Ona je njena velika strast. Osoba je koja često ne vidi paletu (ne)boja između bijele i crne, ili voli ili ne voli. Ili je predana u potpunosti ili nikako. Arhitektura i dizajn enterijera ušli su u svaku poru njenog života.
Razgovarala: Indira Delić, Foto: Edvin Kalić, Make-up: Renata Ponjević, Stilistica: Adela Hodžić
– Uvijek sam imala notu kreativnosti i oko za lijepo. No, slobodno crtanje nije mi išlo od ruke, što je rijetkost na fakultetu – kao što je arhitektura, tako da sam tu potvrdila svoju želju naporno vježbajući i pripremajući se da dođem do ostvarenja prvog cilja, a to je upis na fakultet – prisjetila se Blanka na početku našeg razgovora.
Šta ste naučili o sebi studirajući arhitekturu?
– Na fakultetu sam naučila kako kreativno riješiti kompleksne probleme. Od toga kako za 10 KM jesti taj dan i navečer izaći u Slogu, do toga kako u 2m² organizirati kuhinjske elemente. Vjerujem da je svaki dio života lijep. Nisam od onih koji neki period života označavaju kao najljepši, ali je studentski život poseban. Odrasla sam, a nisam. Kao nešto znam, ne znam ništa, a želim znati sve. Ipak, sve te vratolomije iz studentskog života su me naučile da se borim.
Koji je Vaš primarni cilj pri osmišljavanju i realiziranju projekata?
– Ne pripada svaki stil svugdje. Najbitnije je slušati i čuti klijente, pročitati njihove misli i želje, a na kraju, svemu tome dodati svoj pečat. Shodno tome, isti ti klijenti su često inspiracija. Kada, na prvu, vidite stil odijevanja, upoznate se sa stilom života, svi ti faktori utiču i na moju inspiraciju. Bitno je povezati enterijer s osobom ili grupom koja će isti koristiti. Naravno, da se ne lažemo, ni klijenti, a ni ja ne možemo pobjeći od nepresušnog izvora inspiracije – Pinteresta i društvenih mreža.
Koji stil preferirate prilikom uređenja?
– Poseban je izazov napraviti balans između svog stila i želja klijenata. Taj balans je posebno bitan kada se radi o stambenoj arhitekturi, jer je na kraju, klijent osoba koja će koristiti taj prostor. Ako pričamo o situaciji u kojoj imam potpunu slobodu, uvijek ću izabrati eklektični stil koji kombinira klasične elemente s minimalizmom.
Koji materijali su budućnost dizajna enterijera, te koliko često ih u svom radu koristite?
– Na prvu bih rekla da su prirodni materijali prošlost, sadašnjost i budućnost arhitekture, a posebno enterijera. Ali, ako pričamo o novim trendovima to su svakako reciklirani materijali koji mogu imati različite upotrebe i uloge u dizajnu. Nažalost, nisam imala priliku koristiti ih u svojim projektima, jer je na tržištu BiH izbor veoma oskudan. U svome radu koristim i predlažem eko materijale, odnosno materijale koji imaju dobra termoizolacijska svojstva, omogućavaju jednostavnu i brzu gradnju, a ekološki su prihvatljivi.
Koliku ulogu ima energetska efikasnost u vašim projektima?
– Postoje određeni elementi koji se sigurno provlače kroz svaki projekat, zavisno radi li se o projektu arhitekture ili enterijera, kao što su toplotna izolacija objekta, prozori s troslojnim staklom, štedljivi vodokotlići, štedne sijalice. Za stavke koje u startu koštaju više poput sistema grijanja i hlađenja na toplotne pumpe (jedan primjer iz prakse), koje troše tri-četiri puta manje električne energije nego električni radijatori ili peći, uveliko igra ulogu i budžet. Mislim da se svijest o tome polako diže i kod nas međutim još nedovoljno. Svakako, jedan od najboljih argumenata za klijente kojima to nije u fokusu je dugoročna finansijska ušteda, te potencijalno veća vrijednost objekta.
Jeste li zadovoljni urbanim razvojem glavnog bh. grada u posljednjih 10 godina?
– Mali broj arhitekata bi na ovo pitanje odgovorilo afirmativno. Bojim se da se u posljednjih 10 godina, fokus s već postojećih objekata u potpunosti skrenuo na novogradnju. Koliko je stoljetnih sarajevskih građevina u koje se kunemo, oronulo i zapušteno? Daleko od toga da smatram da je novoizgrađena situacija dobra, ali isto tako smatram da premalo pričamo o nezbrinutim fasadama koje svakodnevno gledamo. U svijetu gdje je novac postao jedino mjerilo vrijednosti, parkovi i objekti od općeg značaja za društvo nemaju nikakvu šansu u utrci s objektima koji su orijentirani ka profitu. Kvalitet i prave vrijednosti života postavili smo na sekundarno mjesto, slijedeći nametnuta pravila. Ono što želim pohvaliti je evidentno podizanje građanske svijesti i incijativa kojih je sve više. Vlast u Sarajevu, u idućih deset godina, sve mora podrediti rješavanju problema zagađenog zraka. Nekontrolirana i neplanska gradnja je jednako kriva kao i saobraćaj ili loženje svega i svačeg. Zbog toga je mišljenje struke urbanista više nego bitno za planiranje rješavanja ovog problema koji neće nestati preko noći.
Kada niste okupirani poslom, kako provodite slobodno vrijeme?
– Moji najbliži bi vam odgovorili na ovo pitanje s jednom riječi Friends (smijeh). Veliki sam zaljubljenik u sitcom serije, koje uključim na tabletu dok crtam. Hvala teretani na postojanju, ali sport u prirodi je nezamjenjiv. Skijanje i tenis su sportovi koje sezonski upražnjavam. Veoma sam vezana za svoju porodicu i prijatelje – tako da uvijek, prije izležavanja kući, biram druženje s njima. U zadnje vrijeme manje čitam knjige koje nemaju nikakve veze s arhitekturom. Evo, i ovako javno, želim sebi stvoriti pritisak, jer sam do kraja fakulteta gutala knjige i znam koliko me pročitana knjiga čini sretnom. Velika strast su mi i izrade 3D vizualizacija i dosta slobodnog vremena provodim gledajući how to tutorijale za svoju dušu.
Vaši planovi za budućnost, šta priželjkujete na poslovnom planu?
– Stvaranje kvalitetnog tima arhitekata jedna je od najbitnijih stavki kada su u pitanju planovi za budućnost Arteriora. Tim ljudi je ogledalo svake firme kao i osoba koja ga bira. Morate imati znanja, hrabrosti, iskustva i sreće da bi pronašli kompetentne radne kolege koji odgovaraju vašem senzibilitetu. Ponosna sam na činjenicu da u ovom, za posao, poprilično depresivnom periodu, Arterior ima potrebu za širenjem.