Gotovo godinu i po dana smo svjedoci uvođenja različitih novih pravila u sve segmente življenja i sada je već sasvim jasno da se tu ne radi ni o čemu privremenom, kako je na početku izgledalo. Danas sasvim pouzdano znamo da je „novo normalno“ zapravo normalno koje je svakako trebalo stići, ali ga je pandemija samo ubrzala.
Naravno, već pretpostavljate da ovo nije tekst o tome koliko nas je korona i sve oko nje pogodilo. Od ekonomije do ograničenja putovanja, tačno je da jeste. Ipak, takvih ste se tekstova do sada načitali i naslušali vijesti koje su u detalj objasnile, ili bar pokušale, šta se događalo i događa u vezi sa COVID-19. Ovo je tekst u kojem pišemo o tome na čemu smo, zapravo, u cijeloj ovoj situaciji profitirali.
Prvo, digitalizacija. U Bosni i Hercegovini je „digitalizacija“ u svakom mogućem pojavnom obliku do marta 2020. godine spominjana kao nešto maglovito što će se izvjesno dogoditi, ali neizvjesno kada. A onda, za samo 18 mjeseci, stvari su se potpuno promijenile. Počevši od aplikacija za naručivanje namirnica koje su do sada bile riješene polovično i bez mogućnosti kartičnog plaćanja, sve do apliciranja za kredite ili upravljanja vlastitom karticom bez odlaska u banku, sigurni smo da je cijeli ovaj proces zapravo dobrim dijelom ubrzan zbog promijenjenih okolnosti.
Drugo i možda najvidljivije, plaćanje karticama. Nikada kao u posljednjih godinu dana nije ubrzano i popularizirano korištenje kartica, a to za većinu predstavlja ogromno olakšanje u praktičnom življenju. Dok su kartice ranije bile korištene, u gruboj podjeli, u dva slučaja – za veće iznose i prilikom putovanja, danas se koriste svakodnevno, svugdje, za sve iznose i u gotovo svakoj prilici: od plaćanja u kafićima do kupovine bijele tehnike i sve između toga. Ovome su znatno doprinijeli svi tržišni akteri, počevši od kartičara i banaka pa do maloprodaje, jer su značajno unaprijedili ovaj segment i proširili mrežu. I ne samo mrežu. Danas je kartice moguće koristiti u beskontaktnom plaćanju, brzo i bez čekanja, a kroz mobilne aplikacije je moguće kontrolisati nivo potrošnje i broj transakcija, pa to kartično plaćanje čini daleko sigurnijim, jednostavnijim i transparentnijim. Vrijedno je spomena i da na ovakav način možemo raditi i odličnu kontrolu vlastite potrošnje.
Među bankama koje su prve pokrenule digitalni režim rada svakako je ProCredit Bank BH, koja i nosi opis prve digitalne banke u BiH i odličan je primjer evolucije o kojoj pišemo. Pored niza sjajnih „novonormalnih“ novina koje je ova banka gotovo smjesta uvela, poput banke bez redova u kojoj najveći dio svojih transakcija završavate online, ProCredit je među prvima uveo i beskontaktni limit za visoke iznose u kartičnom plaćanju. U praksi ovo znači da sva plaćanja do 1.000 KM možete uraditi samo doticanjem POS terminala karticom, bez predavanja kartice prodavaocu. Osim toga, banka će vas SMS porukom obavijestiti o svakoj transakciji od 50 KM i više, što je dodatni sloj zaštite kod kartičnog plaćanja. Ako na umu imamo i to da svojim limitima za plaćanja možete vrlo jednostavno i doslovno u nekoliko trenutaka upravljati kroz mobilnu aplikaciju, čini se da je ovim zapravo zaokružena i praktičnost i sigurnost korištenja kartice u svakodnevnici.
Sumirajući sve, činjenično je, dakle, stanje da smo uz „novo normalno“ dobili i mnoštvo pogodnosti i olakšanu praktičnu stranu življenja. Sada je samo i isključivo do nas kako ćemo time upravljati i koliko dobroga iz svega izvući.