- Opel osniva pristupačnu kompaktnu klasu 1936. modelom Kadett
- Opel Kadett A pokrenuo je „Wirtschaftswunder”, njemačko gospodarsko čudo
- Nasljednik Kadetta, Astra F najprodavaniji je model Opela do danas s 4,13 milijuna primjeraka
- 11 generacija Kadetta i Astre neprekidno donose inovacije na tržište kompaktnih vozila
- Odvažan i besprijekoran dizajn i elektrifikacija posve nove Astre započinju novu eru
Svojom šestom generacijom Opel Astra novo je mjerilo za kompaktnu klasu, ali i nastavak tradicije koja je počela prije 86 godina. 1936. godine, Opel je bio prvi njemački proizvođač automobila koji je na cestu doveo povoljan, obiteljski kompaktan automobil – Kadett.
UNUTRAŠNJOST I DETALJI
Koncept tržišta za kompaktne automobile razvio se tako snažno tijekom „Wirtschaftswunder” godina njemačkog gospodarskog čuda da je Opel 1962. izgradio posve nov proizvodni pogon u Bochumu u Njemačkoj posebno za Kadett.
Drugi ključ uspjeha bio je nikada ne počivati na lovorikama. Svaka nova generacija donijela je nove inovacije kao što su vodom hlađeni 4-cilindarski motor ugrađivan u Kadett A (1962.), senzacionalno aerodinamična karoserija koju je imao Kadett E (1984.) ili prilagodljiva prednja svjetla (AFL) Astre H (2004.).
PREZENTACIJA VOZILA
Povijest se sada ponavlja. S odvažnim i besprijekornim dizajnom kao i vrhunskom tehnologijom Astre iz 2021. – uključujući plug-in hibrid i baterijsko električnu Astru-e – Opel počinje još jednu novu eru u kompaktnoj klasi.
Kadett iz 1936. odlikuje se revolucionarnom potpuno čeličnom karoserijom jedinstvene konstrukcije
Opelovu tradiciju prihvaćanja uloge sile koja definira kompaktnu klasu počeo je originalni Opel Kadett 1936. Nakon Opel Olympije, prvog njemačkog automobila proizvedenog s potpuno čeličnom karoserijom jedinstvene konstrukcije, Kadett je također upotrijebio tu revolucionarnu tehnologiju.
Brojne su prednosti izrade karoserije jedinstvene konstrukcije u odnosu na klasičnu drvenu, postavljenu na okvir šasije. Jedna je manja težina koja znači bolje performanse i manju potrošnju goriva, ali i veću sigurnost zahvaljujući stabilnosti putničke kabine i nižeg težišta.
Prednosti koje je donio Kadett A (1962. – 1965.) bio je njegov živahan motor od 1,0 litre, velik prtljažnik i prostrana unutrašnjost za putnike. Recept za uspjeh također je uključivao sastojak kojem određeni rival nikad nije mogao parirati. Čep otvora za punjenje gorivom nalazio se s vanjske strane, a ne u prtljažniku koji je bio rezerviran za laku pohranu prtljage. „Nikada nećete nanjušiti benzin u prtljažniku” dobacili su autori reklamnih poruka u ironičnoj poruci odaslanoj u smjeru Wolfsburga.
Kompaktna klasa u Opelu ušla je u još jednu novu eru modelom Kadett D (1979. – 1984.). Umjesto pogona na stražnje kotače, ovaj novi model po prvi puta odlikovao je pogon na prednje kotače „made by Opel”. Poprečni položaj motora kojim se štedi prostor omogućio je pakiranje koje je bilo nacrt za prostranost. Premda je novi model bio kraći od prethodnika, unutrašnjost je bila veća i nudila je znatno više prostora u usporedbi s brojnim Kadettovim rivalima.
Astra F utjelovljuje Zeitgeist 1990-ih, nosi novo ime kompaktnog modela Opela
Kada je Opel Astra F doživjela svjetsku premijeru 1991., svijet se jako mijenjao. Sedma generacija kompaktnog modela Opela utjelovila je Zeitgeist ere kao niti jedan drugi automobil. Novi model nije dobio samo novo ime – Astra, poput britanskog Vauxhallovog blizanca – već i obilje novorazvijenih sigurnosnih sustava. Visoka razina prikladnosti za recikliranje dokazala je fokusiranost na usklađenost s okolišem.
Astra F nije bila samo vozilo velike promjene, već je i danas najbolje prodavani Opel ikada: njemački proizvođač automobila proizveo je oko 4,13 milijuna primjeraka od 1991. do 1997.
Posve nova Astra šeste generacije odvažno je zakoračila u budućnost
Uz posve novu Astru, Opel sada opet stoji na pragu nove ere u kompaktnoj klasi. CO2 je nova valuta u automobilskoj industriji i stoga je električna mobilnost ključ smanjivanja emisija stakleničkih plinova. Nova Astra stoga igra ključnu ulogu u elektrifikaciji portfelja modela branda. 11. generacija Opelovog modela kompaktne klase bit će po prvi puta dostupna kao elektrificirani plug-in hibrid i kao baterijska električna Astra-e počevši od 2023.
Nova Astra također je snažna izjava o dizajnu za Opel, sljedeći korak u izvršavanju nove filozofije odvažnog i besprijekornog dizajna njemačkog proizvođača automobila. Vizor lice, mišićavi lukovi oko kotača i zategnute površine ostavljaju dojam sportske i samopouzdane osobnosti. U unutrašnjosti kokpit Pure Panel orijentiran na vozača donosi novo emocionalno iskustvo.
Osamdeset i pet godina nakon što je predstavljen originalni Kadett, posve nova Opel Astra odvažno je zakoračila u budućnost poštujući tradiciju svojih prethodnika od svjetske premijere u jesen 2021.
1936. – 1940.: Opel Kadett – osvajač srca i uma
Brzi četverosjed mogao je voziti gotovo 100 km/h i nije dugo trebalo da pronađe put do srca javnosti. I mediji su ga zavoljeli: „Kako su potvrdile prve testne vožnje, Kadett sigurno nije obično vozilo u ovom rasponu cijena,” napisale su njemačke novine „Braunschweiger Tageszeitung” 5. prosinca 1936. Opel Olympia izvor je šasije s prednjim neovisnim Dubonnet ovjesom i stražnjom osovinom s lisnatom oprugom dok je 4-cilindarski motor od sivog lijevanog željeza s L glavom preuzet s modela Opel P4. Razvijao je 23 KS iz radnog obujma od 1.073 cm3. Prednosti odabira inženjerskih rješenja iz modularnog sustava također su imale ključnu ulogu u niskoj cijeni automobila. Kadett je moderan automobil baš kao i nešto veća Olympia kojoj nalikuje izgledom. Karakteristične su mu skladne proporcije s trećim odnosno petim vratima i integriranim prednjim svjetlima. 1938. veća poboljšanja modela primijenjena unutar generacije donijela su novu masku hladnjaka u kasnom art deco stilu – stručnjaci danas broje taj model kao međugeneraciju.
Od Kadetta do Admirala
„Jednako onako agilan, svestran i poslušan kod svake vozačeve naredbe kako biste očekivali od kadeta koji vodi računa o karijeri,” pisale su novine iz Kölna, „Kölnische Zeitung,” 1936. o Opelovom novom automobilu. Njegovo ime, „Kadett” bilo je jednako novo kao i taj segment. Sve do predstavljanja prve Astre 1991. godine, linija kompaktne klase Opela koristila je to ime više od pet desetljeća. Tvrtka je pokrenula još dvije linije s imenima koja vuku korijene iz njemačke mornarice, Admiral i Kapitän 1937. i 1938.
Karoserija jedinstvene konstrukcije i ultra-moderna proizvodnja
Nakon Olympije, koja je bila prvo njemačko serijski proizvođeno vozilo s čeličnom karoserijom jedinstvene konstrukcije, prvi Kadett također je imao karoseriju jedinstvene konstrukcije. Brojne su prednosti ove konstrukcije u usporedbi s klasičnom drvenom karoserijom na okviru. Na primjer, mala težina vozila pogoduje boljim voznim performansama i manjoj potrošnji goriva dok je razina sigurnosti viša zahvaljujući krutoj putničkoj kabini i nižem težištu. Samonosiva konstrukcija otvorila je vrata novoj metodi proizvodnje koja se i danas općenito koristi: karoserija i pogonski sklop (motor, mjenjač, osovine) „vjenčaju” se na proizvodnoj traci uz pomoć hidrauličnih dizalica. Model Kadett proizvodio je Opel, u Rüsselsheimu. 1936. Opel je koristio najmoderniji pogon za kovanje u ukovnjima na svijetu i najveću prešaonicu karoserija u Europi.
Svjež dizajn i inovativna tehnologija
Prednja svjetla ugrađena u karoseriju umjesto prastarih odvojenih svjetiljki osigurala su da Kadett ima svjež izgled. Nimalo iznenađujuće, jer upravo je Opel prvi postigao da moderan dizajn automobila postane popularan u Europi. Davnih 1930-ih godina, ubrzo nakon integracije društva u General Motors Grupu, u Rüsselsheimu je na inicijativu glavnog dizajnera GM-a Harleya Earla uspostavljen odjel za dizajn.
Puno automobila za vaš novac: Već 1936., prvi Kadett ponudio je istu dobru vrijednost za plaćeni novac i tako demokratizirao luksuz. To je postalo tipično za brand Opel. Detalji kao što su hidraulične kočnice na četiri kotača, pokazivači smjera, prozračivanje kroz zakretni trokutasti prozor i prtljažnik otporan na prašinu pristupačan iz unutrašnjosti u to su doba bili vrlo neobični za ovu kategoriju automobila – Kadett ih je sve pružao kao standard.
Kadett je bio prvi Opel koji je imao samostalno razvijen istostrujni-silazni rasplinjač s takozvanom Venturijevom cijevi. U toj cijevi nazvanoj po talijanskom fizičaru Giovanniju Battisti Venturiju (1746. – 1822.), gorivo se miješa sa zrakom koji ulazi ispred regulacijske zaklopke. Venturijeva je cijev komad cijevi glatkih stijenki sa suženjem. Kada zrak struji kroz cijev i prolazi kroz suženi dio, na tom mjestu mora teći brže nego u ostalim dijelovima. Posljedično, stvara se vakuum (kao na gornjoj strani krila zrakoplova). Na mjestu suženja nalazi se cijev puna benzina. Vakuum uvlači gorivo u Venturijevu cijev i vuče ga dalje.
Ukratko
Serija Opel Kadett prve generacije
Razdoblje proizvodnje 1936. – 1940.
Broj 107.608
Varijante karoserije Limuzina s dvojim vratima
Limuzina s četvorim vratima
Kabriolet s dvojim vratima
Motor Benzinski: 1,1 l / 23 KS
Karoserija/šasija
Dizajn karoserije/šasije Potpuno čelična monocoque karoserija
Ovjes prednjih kotača Kruta osovina, kovana
Ovjes prednjih kotača /
prigušenje vibracija Dubonnet opruge/amortizeri
Ovjes stražnjih kotača Kruta osovina, kruti „bendžo” ovjes (most)
Ovjes stražnjih kotača /
prigušenje vibracija Polueliptične lisnate opruge, hidraulički amortizeri; „Normal-Limousine” (limuzina) od 1937.: polueliptične lisnate opruge, amortizeri
Upravljanje, vrsta Upravljanje pužnim segmentom
Kotači, vrsta Čelični disk kotači
Gume, veličina (baza) 4,50 x 16
Mjere/težina
Duljina/širina/visina (mm) (limuzina) 3810 x 1375 x 1455
„Special-Limousine” (od 1937.) 3840 x 1375 x 1535
„Normal-Limousine” (od 1937.) 3710 x 1375 x 1455
Međuosovinski razmak (mm) (limuzina) 2337
Razmak prednjih/stražnjih kotača (mm) 1075/1168
Masa praznog vozila (kg) 757
Poslijeratne generacije: Od Kadetta A do trenutačne Astre
1962. -1965.: Opel Kadett A – za gospodarsko čudo
Velik prtljažnik i puno prostora za četiri osobe te novi, živahan motor i mali troškovi održavanja bili su recept uspjeha za Kadett A. Opel ga je napravio u gotovo 650.000 primjeraka od 1962. do 1965. Konture limuzine s dvojim vratima bile su poslovne i moderne. Linija ramena bila je nisko, panoramski prozori omogućili su dobru vidljivost, a dekorativna vrpca duž stranice naglašavala je izduženi oblik. Prednji blatobrani sužavali su se prema prednjim svjetlima, a stražnji krajevi bili su oblikovani poput peraja. Unutrašnjost je ostavljala snažan dojam na vlasnike konvencionalnih malih automobila. Prtljažnik je bio pravi odjeljak za prtljagu, a čep za punjenje gorivom bio je vani! „Opel Kadett, skraćeno: O.K.,” napisao je Opelov tim za oglašavanje, ne mogavši ne pecnuti takmace iz Wolfsburga. „Nikada nećete nanjušiti benzin u prtljažniku,” rekli su namignuvši. S modernim, vodom hlađenim motorom u prednjem dijelu vozila, Kadett je imao još jednu veliku prednost u dizajnu nad Bubom. Četverocilindarski motor obujma 993 cm3 razvijao je 40 KS i, od ožujka 1963., također je pokretao Kadett Caravan.
1965- 1973.: Opel Kadett B – „Das Auto”
B slijedi A, i 1965. prvi model zamijenjen je novom serijom. Nova verzija bila je dulja od četiri metra i stoga dosta veća od njezinog prethodnika. Što se tiče moderne figure – dizajneri su se nadahnuli svojim prekomorskim kolegama. Ravan, zakošeni stražnji kraj podsjećao je na fastback modele popularne u SAD-u. 1966. godine, „Automobil Illustrierte” pisao je: „Gotovo da možete vidjeti snagu i brzinu prije nego što čujete motor.” Nije dodana samo duljina – isto se dogodilo sa snagom motora. Opelovi inženjeri povećali su provrt četverocilindarskog motora za 3 mm. Osnovni motor obujma 1.078 cm3 razvijao je 45 KS. Također je bio dostupan motor 1.1 S veće kompresije s 55 KS.
Kadett je brzo postao uspjeh s više od 2,6 milijuna proizvedenih primjeraka od rujna 1965. do srpnja 1973. I njegov uspjeh sigurno nije bio ograničen na njegovu zemlju rođenja. 1966. izvozna kvota dosegla je 50 posto jer su kupci iz 120 zemalja širom svijeta iskoristili priliku da ugrabe Kadetta.
1973. – 1979.: Opel Kadett C – Sportaš
Kadett C obitelj imala je brojna lica: pametni obiteljski auto, šarmantan drugi auto s praktičnim trećim vratima, ili kompetitivni sportski coupé u ratnim bojama. Ukupno 1,7 milijuna njih napravljeno je od 1973. do 1979. Kadett C s pogonom na stražnje kotače pojavio se u kolovozu 1973. s jasno dizajniranom karoserijom i novom prednjom osovinom s dvostrukim poprečnim ramenima. Značajke karakterističnog dizajna uključivale su plosnatu rešetku hladnjaka, poklopac motora s prepoznatljivim naborom karakterističnim za brand i prednjim štitnikom u obliku spojlera. „Kadett ne samo da se vozi iznimno dobro, već je i savjesno dizajniran, dok je izrada čista. Zahtijeva malo održavanja, lako se popravlja i ekonomičan je za upotrebu,” hvalili su ga stručnjaci za ispitivanje automobila časopisa „auto motor und sport” u broju 20/73. Moćan GT/E pojavio se na sajmu IAA 1975. godine. Njegov 1,9-litarski motor s Bosch L-Jetronic ubrizgavanjem goriva razvijao je 105 KS i pokretao Kadett od 900 kilograma do najveće brzine od 184 km/h.
1979. – 1984.: Opel Kadett D – automobil s pogonom na prednje kotače
Kadett u četvrtoj poslijeratnoj generaciji uveo je novu eru u kompaktnoj klasi za Opel. Na sajmu IAA 1979. godine predstavljen je prvi model Opela s pogonom na prednje kotače kao Kadett D modernog izgleda. Paket je bio zaista uvjerljiv. Premda je novi model bio 126 mm kraći od njegovog prethodnika mjereći 3.998 mm, imao je dulju unutrašnjost i nudio je znatno više prostora nego njegovi brojni rivali. No, prekid s tradicijom nije se ogledao samo u rasporedu pogonskog sklopa i šasiji sa stražnjom osovinom s torzijskim oprugama: Kadett je dobio novi OHC motor obujma 1,3 litre koji je razvijao 60 ili 75 KS. Revolucija se nastavila s varijantama karoserije. Uz prostrani karavan s prtljažnim prostorom obujma do 1.425 litara, Opel je nudio samo fastback verzije. U siječnju 1983. slijedio je sportski Kadett GTE, s najvećom brzinom od 187 km/h, opremljen četverocilindarskim motorom obujma 1,8 litara koji je razvijao 115 KS. Druge tehničke preinake uključivale su užu i nižu šasiju, nove amortizere upravljača i iznutra ventilirane prednje disk kočnice. Proizvedeno je ukupno 2,1 milijun primjeraka Kadetta D od 1979. do 1984.
1984. – 1991.: Opel Kadett E – svjetski prvak u aerodinamici
Drugi Kadett s pogonom na prednje kotače, proizvodio se od 1984. do 1991., ponio je titulu „Automobila godine 1984.” i bio je apsolutni pobjednik. Uz prodaju ukupno 3.779.289 automobila tijekom vijeka proizvodnje, bio je to najbolje prodavani Opel do tog trenutka i svjetski prvak u aerodinamici. Opelovi inženjeri nesumnjivo su ostvarili cilj 1984. Temeljen na inženjerskom projektiranju njegovog prethodnika, no s posve novim hatchback dizajnom, Kadett E bio je spreman za zvjezdanu karijeru. Uz koeficijent otpora od 0,39, Kadett D već je bio najbolji u klasi, no ta je vrijednost pala u sjenu rezultata njegovog nasljednika. Nakon 1.200 sati finog ugađanja u zračnom tunelu, model E postigao je senzacionalnih 0,32. Sportski GSi, čiji Cd iznosi 0,30, a aerodinamički otpor 0,57 m2, bio je hatchback s najboljom aerodinamikom na svijetu. Kupci su prihvatili novi oblik nakon tek nekoliko mjeseci, utirući put novoj priči o uspjehu koja je za Kadett E osigurala 625.000 novih registracija širom Europe 1987. godine. Do tog trenutka verzija karavana već se popela na vrh u njezinoj klasi. Od jeseni 1985., u paleti je ponovno limuzina – po prvi puta od Kadetta C. K tome, sportska varijanta GSi postavljala je ciljeve koje su njezini rivali teško mogli postići. Kada se na sceni 1987. pojavio legendarni motor sa 16 ventila, ostavio je konkurente u prašini.
1991.- 1997.: Opel Astra F – bestseler
Od 1991. do 1997. Astra F proizvedena je u nekih 4,13 milijuna primjeraka pa je time najbolje prodavani Opel ikada. Razvojni rad fokusirao se na kombiniranje modernog dizajna s više prostora u unutrašnjosti, povećanom udobnosti i većim naglaskom na zaštiti okoliša.
Nasljednik Kadetta preuzeo je ime britanskog sestrinskog modela (Kadett četvrte generacije prodavao se u Ujedinjenom Kraljevstvu kao Vauxhall Astra od 1980.). Sa svojom novom zvijezdom, Opel je pokrenuo i ofenzivu sigurnosti. Sve Astre nudile su aktivan sustav pojaseva sa zatezačima na prednjim sigurnosnim pojasevima, pojaseve podesive visine, rampe na sjedalima za sprečavanje klizanja ispod pojasa kod naglog kočenja, kao i bočnu zaštitu uključujući ojačanja od dvostrukih čeličnih cijevi u svim vratima. Po prvi puta, svi motori su imali katalizatore.
1998 – 2004.: Opel Astra G – svestrani automobil
U proljeće 1998., Astra čiji je dizajn podsjećao na coupé, nudila se od početka kao hatchback s trima ili petorima vratima i kao karavan. Kasnije su dodani limuzina, coupé i kabriolet. Progresivan neovisan dizajn, tehnologija dinamičke šasije i pogonskog sklopa kao i gotovo udvostručena torzijska i savojna krutost u odnosu na prethodnicu bile su samo neke od karakteristika posve nove, druge generacije Opel Astre. Potpuno galvanizirana karoserija novog modela imala je ključnu ulogu u njezinom visokom stupnju očuvanja vrijednosti. Aktivna sigurnost povećana je pomoću 30-postotnog pojačanja svjetlosnog snopa prozirnih H7 halogenih prednjih svjetala i pomoću potpuno redizajnirane šasije za dinamičku sigurnost (DSA). Kombinirala je udobnost s agilnom i sigurnom upravljivošću čak i uz puno opterećenje. Međuosovinski razmak produljen je za oko deset centimetara što je omogućilo više prostora u unutrašnjosti, posebice više prostora za koljena na stražnjem sjedalu i veći obujam prtljažnika od 370 litara.
2004. – 2009.: Opel Astra H – moćan automobil
Uz dvanaest motora u rasponu od 90 do 240 KS i sedam varijanti karoserije, odabir modela Astre H koja je prodana u više o 2,7 milijuna primjeraka bio je izniman. Kada je predstavljena u ožujku 2004., treća generacija Opel Astre dičila se progresivnim dizajnom, visokom voznom dinamikom i mnoštvom tehničkih inovacija, odmah pobjeđujući u brojnim testovima usporedbe u specijalističkim automobilskim publikacijama. Istaknuta tehnologija Astre uključivala je IDSPlus sustav šasije s elektroničkom kontinuiranom kontrolom prigušivanja (CDC), koja se inače mogla pronaći samo u luksuznoj klasi i ekskluzivnim sportskim automobilima kao i sustav prilagodljivih prednjih svjetala (AFL) s dinamičkim osvjetljenjem zavoja. Astra se također mogla pohvaliti visokom razinom sigurnosti. Bestseler je smatran jednom od najsigurnijih limuzina u klasi kompaktnih vozila.
2009. – 2015.: Opel Astra J – dizajnerski komad
Umjetnička skulptularnost kombinirana s njemačkom preciznošću – Opel Astra J ne samo da utjelovljuje novu filozofiju dizajna branda već i pomaže vozačima nizom tehnologija koje su već dale važan doprinos uspjehu Insignije kao najprodavanijeg automobila srednje klase. Sustav kamere Opel Eye prepoznaje prometne znakove i informira vozača o ograničenjima brzine ili zabranama pretjecanja. Također upozorava vozače ako su u opasnosti od nekontroliranog izlaska iz vozne trake. Pomoću sustava AFL+ prednjih svjetala, Astra može pogledati iza ugla i, ako je potrebno, čak i automatski prigušiti svjetla ili uključiti dugi snop.
Pomoću šasije koju je moguće poboljšati prilagodljivom FlexRide tehnologijom, Astra može u potpunosti iskoristiti svoje dinamične talente. Nova konstrukcija stražnje osovine jamči užitak vožnje, poboljšanu upravljivost i maksimalnu udobnost dok ugrađena Wattova veza poboljšava kontrolu kotača. Astra vozačima također pruža blagodat nove generacije prednjih sjedala razvijenih u skladu s najnovijim saznanjima u području sigurnosti i ergonomije kojima su neovisni stručnjaci za zdravlje leđa dodijelili znak kvalitete organizacije AGR (Aktion Gesunder Rücken e.V. / Akcija za zdrava leđa).
2015. – 2021.: Opel Astra K – Europski automobil godine 2016.
Do 200 kg lakša, prostranija u unutrašnjosti unatoč smanjenoj ukupnoj duljini, i učinkovitija zahvaljujući ekskluzivnoj upotrebi nove generacije motora – nova Opel Astra predstavlja kvantni skok u razvoju, okrunjen titulom Europskog automobila godine 2016. Kompaktni automobil opet je dostupan kao hatchback i kao prostrani Sports Tourer.
Nastavljajući tradiciju koja je počela Astrom G, nova Astra K također se istakla svojom tehnologijom osvjetljenja. Bila je prvi automobil u kojem su prilagodljiva Intelli-Lux LED® Matrix prednja svjetla – do tada rezervirana za luksuzne i premium modele iz viših klasa – uvedena u kompaktni segment. Nova generacija sustava za pomoć vozaču također uključuje prepoznavanje prometnih znakova, pomoć za ostanak u traci s upozorenjem na izlazak iz vozne trake uz prikaz udaljenosti od vozila ispred i upozorenje na frontalni sudar i automatsko kočenje u slučaju opasnosti. Osim toga, nova Astra K ponovno je ispunila obećanje udobnosti novodizajniranih ergonomskih prednjih sjedala s certifikatom organizacije AGR (Akcija za zdrava leđa). Ta prednja sjedala moguće je i poboljšati funkcijama ventilacije i masaže uz nadoplatu.
Od 2021.: Nova Opel Astra – elektrificirajući izazivač
Svjetskom premijerom nove Astre u jesen 2021. njemački proizvođač automobila otvara novo poglavlje: model kompaktne klase po prvi puta je dostupan s električnim pogonom. Opel će nuditi novu Astru kao plug-in hibrid s dvije razine performansi, a u ponudi će biti i baterijska električna Astra-e počevši od 2023. Verzije s visokoučinkovitim benzinskim i dizelskim motorima u kombinaciji sa šest-stupanjskim ručnim i osam-stupanjskim automatskim mjenjačima optimiziranog trenja zaokružuju ponudu pogonskih agregata. Nova Opel Astra također je izjava o filozofiji dizajna njemačkog branda. Dinamična kao nikada do sada, s čistim, zategnutim površinama, oslobođena suvišnih elemenata, nosi novo lice branda – Opel Vizor. Sa zadnjom generacijom u kompaktnoj klasi, Opel pokazuje da je Astra spremna definirati novu eru.
O Opelu
Opel je jedan od najvećih europskih proizvođača automobila i lider u smanjenju CO2 emisije zahvaljujući opsežnoj elektrifikacijskoj ofenzivi. Društvo je osnovao Adam Opel u Rüsselsheimu u Njemačkoj 1862. godine, a automobile je počeo raditi 1899. godine. Opel je dio društva Stellantis NV, globalnog lidera stvorenog za novu eru održive mobilnosti kao rezultat spajanja Grupe PSA i Grupe FCA u siječnju 2021. Zajedno s britanskim sestrinskim brandom Vauxhall, društvo je zastupljeno u više od 60 zemalja širom svijeta i nastavlja ulaziti na nova međunarodna tržišta. Opel dosljedno provodi svoju strategiju elektrifikacije kako bi osigurao i pomirio održivi uspjeh i ispunjavanje budućih zahtjeva kupaca. Do 2024. bit će dostupna električna verzija svakog Opelovog modela. Od 2028. Opel će se u potpunosti usredotočiti na električna vozila na baterije u Europi.
Posjetite https://int-media.opel.com