Doc.dr. Marizela Šabanović, nutricionistica
Savremeni stil života koji uključuje: prehranu bogatu zasićenim masnoćama, jednostavnim šećerima, sa mnogo aditiva, siromašnu vlaknima, malo kretanja, čestu upotreba antibiotika, loš san kao i svakodnevni stres. Sve ovo nepovoljno utiče na imunitet i zdravlje u cjelini. Doba pandemije naučilo nas je koliko je dobar imunitet važan.
Oko 70% ćelija imunog sistema tijela nalazi se u crijevima. Zato je prva karika našeg imuniteta zdrava crijevna flora koju nazivamo mikrobiota. Mikrobiota čovjeka se može posmatrati kao „virtuelni“ organ koji komunicira sa različitim organima i organskim sistemima. Svako od nas ima poseban sastav mikrobiote koji zavisi od uzrasta, mjesta življenja, prehrane, primjene lijekova pa čak i od mikrobiote majke i načina porođaja, načina života, stresa itd. Crijevna mikrobiota odrasle osobe sadrži od 10 do 100 trilijuna mikroorganizama (1).
Svaki dio našeg probavnog sistema ima svoje mikroorganizme. U gornjem dijelu tankog crijeva prisutni su laktobacili dok su u debelom crijevu bifidobakterije. Dobre bakterije djeluju na imunitet tako što aktiviraju lokalne makrofage s ciljem povećavanja antigen prezentirajućih stanica B limfocitima i poticanjem sekrecije imunoglobulina A lokalno, ali i sistemski, moduliraju citokinski profil i induciraju toleranciju na antigene iz hrane (2). Dobre bakterije, između ostalog, pomažu razlaganje sastojaka hrane i uklanjanju patogena i njihovih produkata (3).
Druga karika našeg imuniteta je vitamin D. Spada u grupu vitamina topivih u mastima. Sintetizira se u koži iz endogenog holesterola (7-de-hidrokolesterola) pod uticajem UVB zračenja. Nakon pretvaranja u previtamin D, u jetri se pretvara u 25-hidroksivitamin D, a zatim se u bubrezima (ali i drugim tkivima u tijelu) pretvara u aktivni oblik kalcitriol ili 1,25 (OH)2 vitamin D. Ima bitnu ulogu u zdravlju mišićno-koštanog sistema, ali je izuzetno važan i za imuni sistem (4). Vitamin D može doprinijeti odbrani od infekcija respiratornog sistema, naročito kod starijih osoba i bolesnika s komorbiditetima (5).
Kako možemo pomoći svom imunom sistemu?
Osim promjene životnog stila koji podrazumijeva mediteransku prehranu bogatu povrćem i voćem, ribom, maslinovim uljem, dobar san, odmor, kretanje, dobra podrška su i dodaci prehrani. Ako želimo pomoći svom imunitetu putem mikrobiote bitno je odabrati pravu kombinaciju bakterijskih kultura u kojoj se nalaze rodovi Lactobacillus i Bifidobacterium kako bi se pružila potpora cjelokupnom probavnom sistemu. Važno je paziti na dozu, kombiniranje sa drugim materijama ali i tehnologiju kojom se štiti dobre bakterije i održava ih aktivnim. Osim toga važan je oblik proizvoda koji će nam osigurati jednostavno korištenje bez upotrebe tekućine ali i brzu apsorpciju kada nam je najpotrebnije. Kombiniranje sa vitaminom D omogućava dvojaku potporu imunitetu. Novi i inovativni proizvod Probifast zadovoljava sve kriterije savremenog pristupa u pogledu sastava, proizvodnje, primjene i čuvanja dobrih bakterija.
Proizvod M.E.V. Feller® Probifast osigurava stabilnost bakterijskih kultura Lactobacillus rhamnosus BIFOLACTM GG (6,25 x 109 *CFU) i Bifidobacterium lactis BL-04 (1 x 1010 *CFU) tokom 24 mjeseca i na sobnoj temperaturi. M.E.V. Feller® Probifast proizveden je s pomoću dvije tehnologije. ProTarget® mikroenkapsulirana tehnologija je patentirana, inteligentna tehnologija gastrorezistentnog oblaganja koja štiti bakterijske kulture od štetnog djelovanja želučane kiseline i osigurava ciljano djelovanje te oslobađanje i kolonizaciju bakterijskih kultura duž cijele sluznice crijeva. Fast melt tehnologija omogućuje laku konzumaciju i brzo topljenje u ustima bez dodatnog unosa tekućine. Ovaj proizvod sadrži i 8,2 µg vitamina D što čini 164% preporučenog dnevnog unosa. Proizvod dolazi u pakovanju od deset vrećica s praškom koji se otapa već u nekoliko sekundi i daje osvježavajući, prirodan okus bobičastog voća. M.E.V. Feller® Probifast sadrži i vitamin D koji pridonosi normalnoj funkciji imunog sistema.
I za kraj vrlo bitno ne sadrži alergene, gluten, pšenicu, laktozu, GMO, umjetne boje i pojačivače okusa.
Literatura:
- Vranešić Bender D. (2017) Suvremene spoznaje o općoj i kliničkoj primjeni probiotika, Pliva Hrvatska.
- Hauser G., Benjak Horvat I., Zelić M., Prusac M., Velkovski Škopić O. (2020) Probiotici i prebiotici – koncept, Medicus 2020;29(1):95-114.
- Bermudez-Brito M., Plaza-Diáz J., Muñoz-Quezada S., Gómez-Llorente C., Gil A. (2012.) Probiotic mechanisms of action. Ann Nutr Metab, 61: 160–174.
- Luthold Renata V., Fernandes Gabriel R., de Moraes Ana Carolina Franco, Folchetti Luciana G.D., Ferreira Sandra Roberta G. (2017) Gut microbiota interactions with the immunomodulatory role of vitamin D in normal individuals, 69:76-86. doi: 10.1016/j.metabol.2017.01.007.
- Grant W.B., Lahore H., McDonnell S.L., Baggerly C.A., French C.B., Aliano J.L., Bhattoa H.P. (2020) Evidence that Vitamin D Supplementation Could Reduce Risk of Influenza and COVID-19 Infections and Deaths. Nutrients, 12, 988.