Ishranom protiv gljivične infekcije!

U današnje vrijeme brzog života, sve nekvalitetnije prehrane udružene sa sve većom količinom svakodnevnog stresa te izloženosti sve većem broju štetnih i otpornih mikroorganizama, ljudski je organizam podložniji raznim oboljenjima.

U trenutku kada padne «prvi zid obrane», odnosno kada imunološki sistem oslabi i ne vrši svoju funkciju pravovremeno i u optimalnom opsegu, dolazi do pobjede štetnih mikroorganizama, otpadnih produkata metabolizma te ostalih vanjskih čimbenika koji ugrožavaju ljudsko zdravlje.

Kapitulacija ljudskog organizma može se očitovati na razne načine, odnosno u vidu različitih oboljenja – bakterijskih, virusnih, gljivičnih, tumorskih, kroničnih nezaraznih bolesti itd.

Jedno od oboljenja koje je sve češće, osobito u ženskom dijelu populacije je kandidijaza – gljivično oboljenje uzrokovano gljivicama roda Candidae albicans. No, problemi se javljaju u trenutku kada se naruši spomenuta ravnoteža čega je posljedica prekomjeran rast i razmnožavanje gljivica.

Gljivičnom «bujanju» mogu pridonijeti razna stanja poput:

-česta upotreba antibiotika (oni ubijaju i «dobre» bakterije koje drže gljivice pod kontrolom), oralnih kontraceptiva i kortikosteroida
-nošenje uskog, neprozračnog donjeg rublja
-prisutnost drugih oboljenja poput šećerne bolesti i HIV-a
-trudnoća
-alergija i upotreba antihistaminika (lijekova protiv alergije)
-nedostatak željeza, cinka, folne kiseline i vitamina B12
-kemoterapija

Iako je najčešća lokalizacija gljivičnih infekcija, tačnije kandidijaze, vagina i usna šupljina, one se mogu manifestirati i na koži, noktima, bronhima i plućima.
Simptomi vaginalne kandidijaze su svrbež, peckanje, bolni spolni odnosi, prisutnost bjelkasto-žućkastog (sirastog) iscjetka, crvenilo i otečenost.

U slučaju da se akutno gljivično oboljenje ne izliječi pravovremeno, postoji mogućnost prelaska oboljenja u hronično stanje.

Liječenje i prevencija gljivičnih infekcija

Naime, mnoga istraživanja su pokazala učinkovitost određenog režima prehrane, prvenstveno u prevenciji te dugoročnom održavanju ravnoteže mikroflore organizma. Tako se preporuča prehrana s maksimalno smanjenim unosom ugljikohidrata te smanjenim unosom masti, mlijeka i mliječnih prerađevina, alkoholnih pića te orašastih plodova. Za razliku od inače preporučenog dnevnog unosa voća koji iznosi pet serviranja na dan, kod gljivičnih oboljenja preporučeno je smanjiti taj unos na svega dva serviranja te u potpunosti izbjegavati sušeno voće. Također nije preporučljiva niti konzumacija meda, voćnih sokova i pića s dodatkom šećera.

Kroz mnoga su se istraživanja također «iskristalizirale» određene namirnice, odnosno aktivne supstance koje mogu pomoći u borbi protiv gljivičnih infekcija, a to su:

– ulje čajevca
– propolis
– probiotik
– cimet
– origano
– češnjak
– ružmarin
– pepermint
– žutika