Pubertet je veoma osjetljiv period razvoja sa burnim promjenama u psihičkom i fizičkom stanju djeteta, što se odražava i na usnu duplja sa zubima. U ovom periodu, poslije 12. godine se završava smjena mliječnih zuba, mladi stalni zubi još nisu potupuno sazreli, a i desni se nalaze u fazi formiranja oko zuba. Hormonalne promjene povećavaju osjetljivost desni na zubne naslage i dovode do promjena u sastavu pljuvačke.
Piše: Spec.dr Jovana Hrisa Samardžija, Specijalista dječije i preventivne stomatologije Medicinski fakultet Foča- Univerzitet u Istočnom Sarajevu
Specifičnosti adolescencije su nekontrolisano ponašanje, koje može da se kreće od potpunog zapostavljanja lične higijene do preterivanja u njoj. Također se gubi kontrola nad ishranom, postoji sklonost pojačanog unosa gaziranih napitaka, slatikša, grickalica i druge kariogene hrane. Često je upražnjavanje loših navika, poput konzumiranja alkohola, aktivnog i pasivnog pušenja(u društvu vršnjaka) i nažalost psihoaktivnih supstanci. Sve to može da ima veoma nepovoljne posljedice po zdravlje zuba i desni.
I pretjerano i posebno nepravilno pranje zuba, pogotovo ako je kombinovano sa čestim konzumiranjem sokova ili gaziranih i energetskih napitaka može da dovede do stvaranja klinastih defekata u predelu vrata zuba.
Pozitivni momenti za bolju njegu zuba mogu da budu zelja za dokazivanjem posebno pred suprotnim polom i okupiranost sopstvenim izgledom. To je potrebno maksimalno podsticati u motivaciji kako od strane roditelja tako i stomatologa.
Zbog toga je jako važno formirati zdrave navike prije puberteta, jer je kasnije to mnogo teže, ali ne i nemoguće.
Za svakog adolescenta princip održavanja zdravlja zuba i usta je uvijek isti, uz poštovanje određenih specifičnosti koje odgovaraju uzrastu, a to je:
-Određivanje individualnog karijes rizika u ordinaciji dentalne medicine na osnovu testova
– Uvođenje individualnih preventivnih mjera u odnosu na rizik
– Rana dijagnostika početnih stadijuma oboljenja na redovnim kontrolama
-Minimalno invanzivno liječenje postojećih oboljenja
Znaci koji upućuju na POSTOJANJE RIZIKA ZA RAZVOJ OBOLJENJA ZUBA u pubertetu su:
- Postojanje makar i jednog jedinog aktivniog karijesa(rupica na zubima)- nesumnjivo je VISOKI RIZIK.
- Prisustvo plombi od ranijeg karijesa i kada su one u redu ili prisustvo bijelih mrlja kao znakova početnog karijesa
- Ako je bio prisutan karijes na mliječnim zubima, posebno ako je postojao rani karijes(do 3 godine).
- Krvavljenje iz desni prilikom četkanja zuba, korišćenja konca ili blagog pritiska čačkalicom između zuba.
5. Neadekvatna ishrana- učestačo unošenje hrane(više od 5 puta dnevno) i to posebno kariogene između obroka, konzumiranje gaziranih napitaka, ali i voćnih sokova:
- Neadekvatna oralna higijena (manje od 2 puta dnevno i to površno). Krvavljenje iz desni je znak neredovnog ili nepravilnog pranja zuba.
- Prisustvo tjeskobe zuba, ali i drugih nepravilnosti u rasporedu i položaju(ortodontske nepravilnosti), nošenje fiiksnih aparata
- Pristna oboljenja poput šećerne bolesti, srčanih oboljenja, poremećaji iminiteta, psihička oboljenja i dr. pogotovu ako zahtjevaju uzimanje lijekova u dužem periodu.
- Prisustvo kamenca, zadaha iz usta i drugih znakova lošeg održavanja higijene i poremećene ravnoteže u ustima.
- Smanjeno ili slabo lučenje pljuvačke- suva usta.
- Da li tinejdžer konzumira alkohol, duvan, droge ili ne
Glavni faktori rizika za razvoj oboljenja zuba u pubertu su:
Loša oralna higijena
Pravilna oralna higijena ima značajan uticaj na oralno zdravlje. Nedovoljna ili nepravilna njega usne šupljine, kao što je neredovno pranje i nepravilno četkanje zuba dovodi do nakupljanja dentalnog plaka koji je glavni uzročnik upale parodontnih tkiva i karijesa.
Zubni plak je čvrsto zalijepljen za površinu zuba, pa ga je mehaničkim čišćenjem najlakše ukloniti. Samo ispiranje vodom ili tuširanje oralnim irigatorom nije dovoljno za uklanjanje plaka. Ako se dugo zadržava na površini zuba, može doći do mineralizacije i potom stvaranja tvrdog plaka ili kamenca. Kamenac je sklon kolonizaciji mikroorganizama i stoga je vrlo štetan za gingivalno tkivo.
Savjeti za pravilnu oralnu higijenu
Pranje zuba je složen proces koji treba naučiti. Zube treba četkati sistematski, tako da sve zubne površine budu pokrivene jednakim brojem poteza. Preporučuje se da četkanje najprije počne na teško dostupnim mjestima zubnog niza, odnosno kutnjacima (poslednji zubi u vilicama). Postoje brojne tehnike pranja zuba, od kojih su najpreporučljivija Bassova kružna tehnika. Kod ove tehnike četkanja veliku pažnju treba posvetiti odabiru prave četkice koja ima zaobljene krajeve mekih vlakana. BASSOVA tehnika se sprovodi tako što se tanka i elastična vlakna meke četkice postavljaju dijelom na desni a dijelom na vrat zuba. Na taj način vlakna ulaze i prostor ispod desni, ali djelom i u međuzubni prostor. Četkica se zatim uz blage vibracije okreće i spušta na dole(gornja vilica) ili diže na gore(donja vilica).
– Oralnu higijenu sprovoditi minimalno dva puta dnevno sa zubnom pastom sa fluoridima, u konc. min 1450 ppmF , u trajanju od 3 minuta
-Obavezno čišćenje međuzubnih prostora (prostora između zuba) interdentalnim koncem ili interdentalnom četkicom
-Po potrebi, uz obaveznu preporuku doktora dentalne medicine koristiti hemomehanička sredstva za održavanje oralne higijene (vodice za ispiranje usta)
- Nepravilna ishrana
Uprkos značajnom napretku u stomatologiji i oralnoj njezi, učestalost zubnog karijesa se ne smanjuje, posebno u zemljama u razvoju. Posebno važan segment u oralnom zdravlju jeste ishrana. Značajno viši unos šećera dovodi do učestalosti zubnog karijesa, a ovaj je fenomen posebno izražen kod djece i adolescenata.
Karijes je direktno posljedica nepravilne ishrane. Hrana koja izaziva zubni kvar se naziva kariogena. Njena najvažnija osobina je da u zubnom plaku na površini zuba izaziva proizvodnju kiselina od strane bakterija i time stvara okruženje sa pH manjim od 5,5. Osobine hrane koje se uzimaju u obzir kada se procijenjuje njihova kariogenost (sposobnost da izazovu karijes) jesu oblik hrane, vrijeme zadržavanja u usnoj duplji, frekventnost unosa, sastav hrane, potencijal hrane da stimuliše lučenje pljuvačke, ali i kombinacija hrane koja se unosi. Bez slobodnih šećera nema ni kariogenosti! Hrana sa manje od 1% slobodnih šećera u sebi se smatra nekariogena. Postoji poseban sertifi kat „Toothfriendly“ za označavanje nekariogenosti hrane. Registrovan je (80-te godine prošloga vijeka) i predstavljen je znakom zuba sa kišobranom (Slika 1.). Ovaj znak potvrđuje da je određena namirnica (slatkiši, napici, zaslađivači, žvakaće gume, lijekovi) testirana posebnim insturmentom i kao takva provjereno nije kariogena. Umjesto slobodnih šećera one sadrže različite zaslađivače. Isto tako tooth friendly namirnice ne sadrže u sebi kiseline koje bi mogle da budu izvor erozija. WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) od 1983 podstiče korišćenje namirnica sa ovim znakom.
Slika 1.
-Savjeti za pravilnu ishranu
Za zube je korisna hrana koja ima sljedeća svojstava:
- sadrži dosta minerala neophodnih za obnavljanje zubne gleđi (remineralizacija),
- sadrži materije koje djeluju na bakterije u zubnom plaku ili pomažu proces remineralizacije
- podstiče žvakanje i lučenje pljuvačke.
Utvrđeno je i da pojedine namirnice sadrže antikariogene komponente kao što su fitohemijski alkaloidi (brusnica), polifenoli (ljuska kakaoa) i katehini (zeleni čaj) koji inhibiraju rast kariogenih bakterija i redukuju nastanak i progresiju karijesa. Nažalost dodavanje „remineralizacionog“ fosfata kao antikariogenog aditiva u ishrani, nije dalo zadovoljavajuće rezultate jer daje neprijatan ukus hrani. S obzirom da deficitarna i neadekvatna ishrana može dovesti do poremećaja u izgradnji tvrdih zubnih tkiva i stvoriti preduslove za nastanak karijesa neophodno je što ranije preduzeti preventivno-profilaktičke i higijenskodijetetske mjere.
Neophodno je izabrati nekariogeni model ishrane i pravilnim izborom hrane i napitaka, smanjiti rizik za nastanak karijesa kod adolescenata. Važno je napomenuti da model ishrane, koji uključuje: učestalost uzimanja hrane, njen fizički oblik (tečna, čvrsta), adhezivnost, brzinu uklanjanja (ispiranja) iz usta kao i redosled i kombinaciju namirnica u ishrani, ima velik značaj za nastanak karijesa.
- Pušenje
Nažalost i direktno aktivno pušenje je već u osnovnoj, a pogotovu u srednjoj školi veoma zastupljeno, a predstvalja veliki rizik za razvoj oboljenja zuba i pogotovu desni. Uzimanje droge je praćeno agresivnim oblicima karijesa i oboljenja desni.
-Preporuka je izbjegavati konzumiranje duvana, alkohola i droga!
Period puberteta je pod najmanjom kontrolom. Tinejdžeri izlaze iz sistema školske njege gdje postoji nadzor i ulaze u slobodan prostor kada je kontrola oralnog zdravlja lična odgovornost!
Ako još nisu ranije stvorene i usvojene dobre oralne navike, niko to više ne kontroliše, rizični faktori se gomilaju, izgjegava se redovna posjeta stomatologu sigurno će se, nažalost, razviti neki od agresivnih oblika karijesa i parodontopatija.
Individulni preventivni program za zdravlje zuba adolescenata ima specifične ciljeve:
- Podizanje svijesti o važnosti pravilne oralne higijene- Model zaštite baziran na potrebama- „Wellnes pristup“
- Strateško zakazivanje neophodnih kontrolnih pregleda ove populacije
- Smanjiti nesavjesno uključivanje antibiotika (posljedica razvoja teških oblika infekcije uslijed neliječenog karijesa)
- Prevenciju dentalne anksioznosti
„Wellness“ pristup ili „model zaštite baziran na potrebama“
Pojam Wellness se prvi put pojavljuje u engleskom Oksfordskom riječniku pedesetih
godina prošlog stoljeća označavajući dobro zdravlje. Do današnjeg vremena, u brojnim jezicima taj anglicizam se koristi kao nadpojam, kojim se podrazumijeva određeni pristup zdravom načinu života.
Briga za očuvanje zdravlja zuba i usta, te prevencija nastanka karijesa i parodontopatija kao najučestalijih bolesti podrazumijeva široku lepezu postupaka koje uključuju promjene navika i režima života kako bi se postiglo odsustvo dentooralnih bolesti, ali i očuvalo cijelokupno zdravlje.
Redovno i pravilno održavanje oralne higijene, pravilna ishrana, eliminacija štetnih navika i redovnost stomatoloških kontrolnih pregleda predstavljaju set mjera i postupaka koje značajno utiču na kvalitet života.
Narušena estetika , nezadovljstvo, kompleksi, problemi u komuniciranju, povučenost, slaba koncentracija, umanjena radna sposobnost, izostanci iz škole, slabiji rezultati učenja, neuralgije, cerebrovaskularna oboljenja, oboljenja gastrointesitinalnog sistema, prijevremeni poremećaji samo su neki od posljedica neadekvatnih preventivnih mjera koje uzrokuju posljedični nastanak karijesa, gingivitisa i parodontitisa. Karijes i gingivitis su oboljenja uzrokovana mikroorganizmima plaka. Osnov prevencije ovih bolesti je eliminacija plaka, odnosno faktora koji dovode do nastanka plaka.
Potrebni su i mnogo češći kontrolni pregledi, koje opet treba planirat u odnosu na lični rizik.
Tinejdžeri ne priznaju autoritete i nametanje mišljenja, tako da klasične metode zdravstvenog vaspitanja u kome stomatolog „dijeli lekcije“ uglavnom nemaju efekta. Kritika može da djeluje sasvim suprotno. Potrebni su drugačiji pristupi u kome se tinejdžer navodi da sam dolazi do rješenja. Nove digitalne tehnologije i gedžeti, koje su sastavni deo njihovog života, treba maksimalno koristiti u zdravstvenom vaspitanju i motivaciji.
Najveća, i najčešća greška koja ostavlja za sobom strah (dentalna anksioznost) je da se posle neprijatne ili bolne intervencije koja se desila zbog komplikacija karijesa, duži period ne dolazi kod stomatologa. Takva neprijatna posjeta se fiksira u pamćenju djeteta i postaje izvor trajnog straha- dentalne aksioznosti. Zbog toga je veoma važno da dijete nastavi da dolazi u ordinaciju. Tada se u nekoliko učestalih posjeta uopšte ne rade intervencije, već se sprovode preventivne mere. Prijatno iskustvo potiskuje neprijatno.
Ipak najbolji lijek za strah od zubara je RANA PREVENCIJA koja će spriječiti bolna iskustva.
Najbolji način da se spriječi formiranje straha kod tinejdžera je započeti sa preventivnim programom kada su zubi zdravi!