Mnogima samo miris kafe u jutarnje sate može biti snažan motiv za ustajanje iz kreveta, a samo jedna šalica može „ispraviti“ dan koji možda i nije najbolje započeo. Energičnost ovog čarobnog napitka kao takva stoljećima potiče brojne znanstvenike na pitanje je li kofein društveno prihvaćeni oblik ovisnosti i je li kava uistinu dobra ili štetna za naše zdravlje.
Dok u ustima sjećate ugodan okus kave, kofein se otapa i u samo nekoliko minuta dolazi do mozga gdje se veže na receptore koji normalno primaju adenozin, kemijsku tvar koju tijelo proizvodi i koja inače izaziva pospanost. Upravo zbog toga kava djeluje na osjećaj umora, odnosno djeluje kao trenutačna kočnica nagonu za snom i tako nas čini budnima.
Proteini receptora adenozina u mozgu povezani su s receptorima dopamina, neuroprijenosnika koji je uključen u sustav užitka i poticanju dobrog raspoloženja.
Kofein pobuđuje receptore na koje se veže dopamin, što potiče osjećaj ugodnosti, odnosno blagostanja kojeg tijekom ispijanja kave osjećamo.
Znamo da je dopamin uključen i u ponašanja o kojima postajemo ovisni. Na primjer, nikotin, alkohol i kokain utječu upravo na sustav nagrađivanja u mozgu potičući proizvodnju dopamina u i uzrokujući da ponovimo štetno ponašanje koje nam kratkoročno stavara ugodu. U središtu ovog sustava se nalazi stratium koji koordinira procesima koja nam pomažu u donošenju odluka uključujući planiranje pokreta, akciju, motivaciju i percepciju nagrade. U tom dijelu mozga „važe“ se vrijednost podražaja nakon čega mozak šalje informaciju koja određuje naše ponašanje „uzmi“ ili „ostavi“.
Kratkoročne prednosti konzumiranja kave očite su, ali imamo i niz znanstvenih istraživanja koja potvrđuju druge blagodati ovog napitka. Ako redovno konzumiramo kavu, bez pretjerivanja, ona naš mozak može zaštititi od degenerativnih bolesti. Istina, razlog tomu nije još jasan, no izgleda da kofein može igrati važnu ulogu u smanjanju beta-amiloidnosg proteina – glavnog krivca za Alzheimerovu bolest. Jedna od potencijalnih hipoteza je, izgleda za sada čista korelacija, da ljudi koji redovno konzumiraju kavu imaju aktivniji način života i stoga bi bili zaštićeniji od neurodegenerativnih bolesti.
Također, brojna istraživanja sugeriraju da kofein mjerljivo pojačava kognitivne performanse, pomažući bržu reakciju i održavanje pažnje.
Kofein s vremenom može imati i blagodati na cjelokupno mentalno zdravlje. Kao prvo, to je povezano sa smanjenim rizikom od depresije. Prema studiji koja je trajala više od 20 godina znanstvenici su utvrdili da oni koji piju najmanje četiri šalice kave dnevno imaju 20% manji rizik od depresije u usporedbi s onima koji piju malo ili nimalo kave. Osim toga, drugo istraživanje na gotovo 43.600 muškaraca otkrilo je da je pijenje dvije do tri šalice kave dnevno povezano s 50 % smanjenim rizikom od samoubojstva. Šalica kave pokazala se učinkovitom i tijekom učenja.
Studenti koji su konzumirali 1 kavu na dan naspram onih koji nisu konzumirali, pokazali su bolje rezultate na testu, odnosno brže su uočavali razlike na nizovima slika. Ovo je razlika do koje su znanstvenici došli, no još nije najjasnije kako je točno kofein na to utjecao.
Kako piti kavu i osjetiti njezine blagodati? Evo nekoliko savjeta.
- Prvu kavu u danu konzumirajte najmanje sat vremena nakon što ste se probudili.
Nakon buđenja naše tijelo proizvodi kortizol, prirodni pojačivač energije pa je dobro konzumirati kavu tek kada se ta razina počne spuštati
- Zadnju kavu u danu pijte najkasnije 6 sati prije odlaska na spavanje
Kofein može ometati san kada se konzumira čak šest sati prije spavanja, smanjujući san za sat vremena i ometajući učinkovitost spavanja i REM faze.
- Pratite koliko kave konzumirate dnevno
Nastojte piti kavu nakon obroka, a nikada na prazan želudac. Optimalna količina je do 4 kave na dan
- Usmjerite svoju pažnju na izgled, miris, okus i teksturu kave
Uživajte u kavi bez distrakcija.
Izvor: mentalnozdravlje.hr