Osmog marta, davne 1857. zaposlenice u tekstilnoj industriji odlučile su napraviti presedan, te se usprotiviti liberalnom kapitalizmu i patrijarhatu. Protestirale su na ulicama New Yorka zbog loših uvjeta rada. Demonstracije je za kratko vrijeme prekinula policija, a te iste žene osnovale su sindikat dva mjeseca kasnije
Iako danas ovaj dan poprima različite oblike – od protestnih skupova do trenutaka pažnje i poštovanja – pravo značenje 8. marta poteklo je iz borbe za ravnopravnost i radnička prava, zahvaljujući hrabrim ženama koje su se suprotstavile sistemima koji su ih sputavali.
Sjećanje na te žene seže u New York 1857. godine, kada su radnice u tekstilnoj industriji, suočene s izuzetno lošim uvjetima, odlučile reći DOSTA. Na ulicama su se usprotivile nepravednom kapitalizmu i patrijarhalnim normama, pokrenuvši prvu veliku borbu za radna prava. Iako je policija brzo rastjerala demonstrante, njihova borba nije bila uzaludna. Samo dva mjeseca kasnije, osnovan je sindikat radnica, čime je otvoren put za brojne kasnije pobjede.
Narednih godina, žene širom svijeta nastavile su slijediti njihov primjer. Najpoznatiji trenutak desio se 1908. godine, kada je 15.000 žena prošetalo New Yorkom tražeći kraće radno vrijeme i bolje uvjete za žene radnice. Bio je to prvi pravi korak prema globalnom priznanju prava žena. No, borba nije stala – 1910. godine njemačka socijalistkinja Clara Zetkin predložila je da se 8. mart proglasi Međunarodnim danom žena na prvoj međunarodnoj ženskoj konferenciji u Kopenhagenu. Taj prijedlog bio je snažan signal svijetu, a već 1911. godine milioni žena širom Evrope podržali su ga, uključujući i demonstracije za mir 1913. godine, što je postalo temelj za izgradnju prava i statusa žena.
Međutim, u godinama koje su slijedile, 8. mart je u mnogim komunističkim zemljama postao tek još jedan dan za cvijeće i poklone, a ne nužno dan borbe. No, to nije zaustavilo žene. Tokom 60-ih godina feminističke organizacije ponovo su podigle glas, vraćajući ovom danu njegovu ideološku snagu. Ujedinjeni narodi su 1975. godine proglasili Međunarodnu godinu žene, čime su potvrdili da 8. mart simbolizira borbu za ravnopravnost, a ne samo dan darivanja.
Danas, kada gledamo u prošlost, ne možemo a da ne odamo počast svim onim ženama koje su kroz generacije ostavile neizbrisiv trag – ne samo u historiji već i u svakodnevnom životu. Ženama koje su postale liderice, naučnice, političarke, umjetnice, borci za socijalnu pravdu. Svim onim ženama koje su svojim radom, snagom i talentom oblikovale društvo, ali i svim neprepoznatim junakinjama koje su nesebično gradile temelje na kojima danas stojimo.
Dok u našoj zemlji, kao i u mnogim drugim dijelovima svijeta, održavamo brojne događaje u čast žena, ne smijemo zaboraviti ni na početke. Žene koje su doprinijele stvaranju današnje civilizacije – od Berthe Benz, prve žene za volanom automobila, koja je u 19. stoljeću odvažnim potezom lansirala automobilsku industriju, do svih onih koje su se usudile sanjati i ostvarivati svoje vizije.
Međunarodni dan žena je više od obilježavanja historije. On nas podsjeća da svaka žena, svojim djelovanjem, svakodnevno doprinosi stvaranju boljeg svijeta, borbom za pravednije društvo i suočavanjem s izazovima koji su pred njom.
Zato, drage dame, neka vam ovaj dan bude podsjetnik na vašu snagu, vašu borbu i vaša dostignuća.
Sretan vam Međunarodni dan žena!