Koliko se često djeci kaže: “Daj se koncentriši“, pritom želeći da nas pozorno slušaju, napišu zadaću, dovrše rečenicu? Koliko nam se puta učini da su djeca odsutna, zabrinuta, nesvjesna onoga šta se događa oko njih i u njima samima? Koliko puta emocionalno reaguju bez promišljanja o mogućim posljedicama?
U vremenu kada su osjetila naše djece u svakom trenutku bombardirana brojnim informacijama koje pristižu iz različitih medija, često puta istovremeno, nije ni čudo da se ne mogu skoncentrisati. Mobiteli, tableti, televizija, reklame, aplikacije, obavljanje više stvari istovremeno, samo su neki od izvora koje njihovu pažnju raspršuju i otežavaju usmjerenost na jednu stvar, akciju, ponašanje ili misao.
Ima li nade za njih? Možemo li ih naučiti usporiti, umiriti svoj um kako bi zastali, usmjerili svoju pažnju i donijeli svjesnu i što racionalniju odluku? Možemo li ih naučiti živjeti u sadašnjem trenutku, jedinom trenutku koji zaista imaju?
Srećom možemo, a odgovor na to pitanje donosi nam mindfulness.
Mindfulness, termin u nas preveden kao usmjerena svjesnost, odnosi se na namjerno usmjeravanje pažnje na emocije, misli i osjete u tijelu u sadašnjem trenutku, prihvatajući sve ono što se događa u nama i oko nas, ma kakvo to iskustvo bilo. Mindfulness uči osvijestiti ono što se događa u okolini, uči umiriti um i ne reagirati automatski po ustaljenom načinu. Uči nas usmjeriti se na ono što trenutno činimo.
Iako je početno velik broj istraživanja bio usmjeren na mindfulness u odrasloj dobi, novija istraživanja također upućuju na dobrobiti primjene mindfulnessa u dječjoj dobi. Neke od dobrobiti mindfulnessa koje su potvrdila istraživanja su: povećana regulacija emocija, povećana kontrola pažnje, jačanje osjećaja smirenosti i relaksiranosti, povećana kvaliteta sna, smanjenje simptoma anksioznosti i depresije. Mindfulness povećava empatiju kod djeteta, unapređuje odnos djeteta s vršnjacima, povezan je s boljim školskim uspjehom i reducira simptome hiperaktivnosti kod djece i mladih. Također, Smatra se kako mindfulness poboljšava pažnju i socijalne vještine te reducira testnu anksioznost.
Djeca i odrasli često imaju ustaljeni način ophođenja sa svojim emocijama. Ponekad se emocije potiskuju, a ponekad one preplave. Mindfulness trening omogućava fleksibilnost u načinu na koji se ponašamo pod utjecajem emocija. Mindfulness omogućuje vladanje osjećajima, a ne da osjećaji vladaju nama.
Kako mindfulness djeluje?
Uzmimo primjerice dijete koje često preplavljuje strah i brige o lošim stvarima koje bi se mogle dogoditi. „Svi će mi se smijati. Dobit ću lošu ocjenu. Osramotit ću se“, samo su neke od misli koje anksiozna djeca mogu imati. Mindfulness može pomoći djetetu jer nudi alternativno gledište. Usmjeravanje pažnje na sadašnji trenutak i izostanak kritiziranja onemogućit će negativan utjecaj misli koje brinu, plaše ili predviđaju loš ishod. Na ovaj način začarani krug brige blijedi i prekida se.
Kako se mindfulness u dječjoj dobi uvježbava?
Mindfulness se razvija vježbom. Kroz vježbe disanja, vizualizaciju, pokret ili slikanje, djeca uče otpustiti misli koje im se vrpolje u umu kako bi se mogla usmjeriti na sadašnji trenutak. Kroz vježbe fokusiranja na svoja osjetila, na ono što vide, čuju, mirišu i dodiruju, djeca se uče usredotočiti na jednu stvar i povećati svjesnost. Djeca se kroz vježbe meditacije uče umiriti te usmjeriti pozornost izvan i unutar sebe.
Svi želimo naučiti biti usmjereni, bolje regulirati svoje emocije i prihvatiti ono što nam se događa. Vještine koje se mindfulnessom mogu razviti zasigurno su vrijedne životne vještine ne samo u dječjoj, već i u odrasloj dobi. Stoga, uključivanje mindfulnessa u život vašeg djeteta svakako može biti dobar izbor.
Iva Matijašić Lončarević, mag.psych., mentalnozdravlje.hr