Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić” Tuzla dobila je novu direktoricu. Ovaj dugogodišnji hram kulture, posjeduje veliki broj članova. Opskrbljen je različitim izborom književne građe, a s novom direktoricom pričali smo o njenom angažmanu u ovoj kulturnoj instituciji, ljubavi prema pisanoj riječi i novim projektima
Piše: Indira Delić; Foto: Muamer Kolar
Mirna Trifković, profesorica engleskog jezika i književnosti, nedavno je imenovana za direktoricu Narodne i univerzitetske biblioteke „Derviš Sušić” Tuzla, na period od četiri godine.
![\"\"](\"https://www.ladiesin.ba/wp-content/uploads/2018/03/Mirna-1.jpg\")
Radni vijek započela je još kao student prve godine Filozofskog fakulteta u Tuzli.
– Tokom studija radila sam kao vanjski saradnik za mnoge bh. firme i marketinške agencije, od kojih bih svakako izdvojila “Communis Sarajevo”. Za ovu marketinšku agenciju radim 10 godina kao supervisor/event coordinator za područje Tuzlanskog kantona, i veoma sam ponosna na našu dugogodišnju uspješnu saradnju – kazala je Trifković i dodala:
– Nakon završetka studija zaposlila sam se na Američkom univerzitetu u BiH, u Tuzli, gdje sam se zadržala otprilike godinu, a nakon toga počinjem raditi u osnovnim i srednjim školama na području Tuzlanskog kantona (cca 30 škola). Sudski sam tumač za engleski jezik i predavač engleskog jezika u Erazmu – Centru za cjeloživotni razvoj i edukaciju i Edukativnom centru “La Primera”.
Pozicija direktorice Narodne i univerzitetske biblioteke Derviš Sušić u Tuzli prožeta je mnogim izazovima, kaže ova mlada dama.
– Ona podrazumijeva uspješno organiziranje i rukovođenje radom biblioteke, praćenje novih trendova u oblasti bibliotekarstva što se odnosi na sam proces nabavke, obrade, pa i vršenje digitalizacije knjižne građe, prisustvovanju raznim književnim susretima, promocijama knjiga, panel diskusijama, organiziranje kulturno-promotivnih aktivnosti, kvalitetno upravljanje ljudskim resursima. S obzirom na to, da zaposlenici predstavljaju najvažniji resurs unutar svake firme, smatram da je veoma bitno imati zadovoljne zaposlenike jer iza svakog uspješnog rada, bilo koje institucije, stoje njeni rukovodioci, ali i zadovoljni zaposlenici, njihov entuzijazam i radni napori – istakla je direktorica biblioteke.
U biblioteci postoje sistemska pravila. Pažljivo se biraju novi naslovi, štiva… Osvježava se novom literaturom.
– Nabavka knjižne građe vrši se dostavom obaveznog primjerka, kupovinom, poklonima, donacijama, razmjenom. Kada je u pitanju kupovina knjižne građe, uvijek gledamo da zadovoljimo potrebe i želje naših korisnika, ali i da privučemo novu čitalačku publiku. Stoga je Služba za nabavku i obradu bibliotekarske građe, koja djeluje unutar naše biblioteke, upućena na najužu saradnju sa Službom za rad s korisnicima, te se nabavka vrši na osnovu prikupljenih i analiziranih zahtjeva korisnika, na osnovu ponude izdavača ili autora lično, uz stručni rad Komisije za nabavku bibliotečke građe.
Bibliotečki časovi
Ljubav prema rodnom gradu, Tuzli i ljudima koji žive u njemu, dodatno je motivira da svoj doprinos da radu institucijaradom institucijama svog grada. Na pitanje posjeduje li definiranu društveno-odgovornu strategiju poslovanja, direktorica kaže:
– Ako se taj doprinos ogleda kroz unapređenje biblioteka i bibliotečke djelatnosti, zaštitu kulture i očuvanje kulturnog naslijeđa grada Tuzle, Tuzlanskog kantona, a i šire, te očuvanje vizije da biblioteke služe u svrhu društvenog napretka i razvoja, onda je i moja strategija odgovarajuća.
I pored razvijenih digitalnih mreža, biblioteka u Tuzli ima veliki broj korisnika, koji je redovno posjećuju.
– Naši korisnici svakodnevno čitaju knjige i imaju razvijenu svijest za čitanjem. Pored toga, raduje me da studenti, u našim čitaonicama, pripremaju ispite, te da nas redovno posjećuju grupe učenika iz svih škola Tuzlanskog kantona. Za njih se prilikom svake posjete održi bibliotekarski čas, kako bi se upoznali s historijom razvoja biblioteke i svim aktivnostima i sadržajima koje nudimo – kazala je Mirna i dodala:
– Veoma je bitno pratiti nove trendove u bibliotekarstvu, analizirati zahtjeve i želje naših korisnika, te u skladu s mogućnostima, primjenjivati sve to u svakodnevnom radu. Pobuđivanje čitalačkih navika postiže se i kroz različite kulturno-promotivne aktivnosti kao što su književni susreti, promocije knjiga, naučni skupovi, stručna predavanja. Biblioteke uvijek trebaju da predstavljaju mjesto susreta književnika i onih koji uživaju u pisanoj riječi. Također, mišljenja sam da je veoma značajno nabavljati sve vrste književne građe koje zaista mogu zadovoljiti različite čitalačke i intelektualne potrebe svakog pojedinca. Samo tako i možemo imati raznoliku čitalačku populaciju, različitih profila i generacija i zadovoljiti pojedinačne potrebe.
Njen radni dan počinje veoma rano, uz doručak i veliku šolju kafe.
– Kafu volim da ispijam u tišini, da “posložim” svoje misli i obaveze koje me čekaju. Planer je sastavni dio svakog mog pokreta. Nakon kafe slijedi tuširanje i spremanje, i radni dan počinje, a često moj radni dan traje do kasno navečer zbog brojnih poslovnih obaveza.
Orkanski visovi
Veliki je ljubitelj pisane riječi. Posebno su je dojmile, engleska i američka književnost, a za hram kulture u kojem trenutno radi, posebno je vezana.
– Sjećam se odlaska u biblioteku s roditeljima, kada sam bila mala, i priče moga tate, koji je rođen u neposrednoj blizini. Od osnivanja, biblioteka je imala problem neuslovnog smještaja, i napokon 1991. godine smještena je zgradu koja je davne 1920. godine bila ženska osnovna škola, koju je pohađala moja baka. Također, sentimentalno sam vezana i za Američki kutak u biblioteci gdje sam mnogo vremena provodila kao student i kao profesor sa svojim učenicima – prisjetila se i dodala:
– Neki od omiljenih književnika su mi Oscar Wilde, Nathaniel Hawthorne, Ernest Hemigvej, Jane Austen, William Shakespeare. i dr. Ali, kada su u pitanju svjetonazori, tu se okrećem romanima bh. pisaca koji najbolje opisuju naše društvo, mentalitet, i traganje za vlastitim identitetom.
Pitali smo je i za savjet. Zanimalo nas je, po njenom mišljenju, koja je to knjiga koju bi svaka pripadnica nježnijeg spola trebala pročitati.
– Trebamo uzeti u obzir da smo svi drugačiji, volimo drugačiju vrstu književne građe i imamo drugačije čitalačke navike. Ali, knjigu koju bih svakako uvijek preporučila ženi bi bila „Orkanski visovi“ – književnice Emily Bronte jer je to jedna od najljepših, ali i najtužnijih ljubavnih priča. Priča o istinskoj ljubavi koja ne poznaje granice, a zasnovana je na dubokoj i trajnoj povezanosti dviju duša.
Kako nijedan posao nije lak, tako se i Mirna u svom susreće s mnogo izazova.
– U današnje vrijeme kada vlada brz način života, svaki radni dan je izazov sam po sebi. Svaki dan prožet je različitim iskustvima, iz kojih je izazov izvući pouku i naučiti nešto novo, pozitivno ili negativno. Uspjeti završiti svoje dnevne poslovne i privatne obaveze, napraviti ručak i večeru, posvetiti sebi malo slobodnog vremena a i dragim prijateljima, onda je to zaista uspješan i ispunjen dan, a izazov savladan.
Najvjerniji član biblioteke
Na pitanje ima li tuzlanska biblioteka najvjernijeg člana, Mirna nam je s ponosom istakla njih nekoliko.
– Naš najvjerniji član je gospodin Slavko Vešara, koji se u našu Biblioteku učlanio davne 1946.godine, kada je i osnovana biblioteka, što znači da je gospodin Vešara član biblioteke sedamdeset i drugu godinu. Također, ne smijemo zaboraviti i naše druge dugogodišnje članove, od kojih bih izdvojila korisnike: Milutina Prvulovića, Safeta Tobudića, Maksidu Rustanbegović – Kučukalić i Ljubicu Itebejac. Tu su još i mnogi drugi kojima je naša biblioteka neizostavan segment života.
Tuzla na prvom mjestu
Ova mlada dama rođena je u “Gradu soli” gdje je i završila svoje obrazovanje. Velika je patriotkinja, koja uživa u svakom danu provedenom u svojoj zemlji i gradu.
– Po prirodi sam osoba koja je veoma vezana za svoju zemlju Bosnu i Hercegovinu, kao i za svoj rodni grad Tuzlu, kojeg neizmjerno volim i u kojem se osjećam najljepše. Moji članovi šire i uže porodice su živjeli i žive u ovom gradu, kao i moji dugogodišnji prijatelji, bez kojih moj život ne bi bio ispunjen velikim zadovoljstvom, srećom i smijehom.