Nikola Marković: Dobar lider ego i sujetu ostavlja po strani

U svoju bogatu biografiju naš je sagovornik upisao reportersko, uredničko i producentsko iskustvo, pa je i pozicija direktora državne televizije u njegovom slučaju došla kao logičan slijed stvari. Iako okupiran brojnim obavezama, Nikola je našao vremena za intervju s ekipom našeg magazina, te nam predočio svoje dosadašnje rezultate, djelimično otkrio nove planove, ali govorio i o svom privatnom životu

Razgovarala: Lejla Lojo-Karamehmedović; Foto: Edvin Kalić

Da su ovoj zemlji potrebni mladi i perspektivni ljudi kao lideri, znala je prepoznati i uprava bh. državne televizije kada je u februaru ove godine za novog direktora imenovala 35-godišnjeg Nikolu Markovića, najmlađeg u historiji postojanja BHT-a. Na ovu odgovornu funkciju je, nakon 15-godišnjeg novinarskog, ali i uredničkog iskustva, Nikola pristupio podjednako odgovorno i spremno za nove poslovne izazove. U svoju bogatu biografiju naš je sagovornik upisao reportersko, uredničko i producentsko iskustvo, pa je i pozicija direktora državne televizije u njegovom slučaju došla kao logičan slijed stvari. Iako okupiran brojnim obavezama, Nikola je našao vremena za intervju s ekipom našeg magazina, te nam predočio svoje dosadašnje rezultate, djelimično otkrio nove planove, ali govorio i o svom privatnom životu.

 U februaru ove godine izabrani ste za direktora BHT-a. S kakvim očekivanjima ste stupili na ovu odgovornu poziciju?

– Dugogodišnji sam uposlenik BHRT-a, pa sam i samim time mogao pretpostaviti što me od profesionalnih izazova očekuje u programskom smislu i kako se nositi s tim izazovima. Bilo je, moram priznati, i određenih segmenata u funkcioniranju BHT1 koje u potpunosti nisam poznavao, jer se razlikuju od klasičnog novinarskog posla, ali vjerujem da sam se za kratko vrijeme uspio upoznati s procedurama i preuzeti sve segmente posla koji su u mojoj nadležnosti. Odgovornost jeste ogromna, televizija je složen sustav, puno je karika u lancu, od kojih svaka mora do kraja ispuniti svoj zadatak kako bismo opravdali povjerenje gledatelja koji nas plaćaju i zbog kojih i postojimo.

 Kako analizirate protekli period (od februara do danas). Jeste li uspjeli napraviti neke pomake?

 – Rekao bih kako je proteklo razdoblje od moga imenovanja do danas obilježio intenzivan rad na poboljšanju programskih sadržaja BHT1, uz upoznavanje, kako sam već spomenuo, svih segmenata nove dužnosti, od programskih obveza do onih administrativnih. Pomake pravimo svakodnevno, znamo u kojem smjeru idemo i što želimo postići. Kao i u svemu, velike promjene nisu moguće preko noći, morate napraviti puno malih koraka kako biste stigli do cilja. Dosad smo uspjeli našim gledateljima ponuditi određene izmjene programske sheme, ali i osmisliti nove programske sadržaje. Iako nam se bliži ljeto i vrijeme godišnjih odmora, na BHRT-u radimo punom parom. Usprkos svim financijskim poteškoćama i neriješenom pitanju financiranja, uspjeli smo, zahvaljujući našim pretplatnicima koji redovito plaćaju RTV pristojbu, osigurati prijenos najvećeg sportskog događaja ove godine, Svjetskog prvenstva u nogometu. Dnevno prenosimo i po četiri utakmice, realiziramo i emisije s relevantnim gostima u studiju. Dakle, puno je posla ovoga mjeseca za kolege u Sportskom programu, ali nikako ne smijem zaboraviti ni kolege iz tehničkog sektora. Istodobno, pokrenuli smo ljetnu emisiju „Svi u park“, koja se svaki dan uživo emitira sve do kraja Mundijala.  Tu su, pored Revijalno glazbenog programa, kao nositelja projekta, angažirane i kolege iz drugih programa i redakcija. Usput pravimo planove i za novu jesensku shemu, planiramo nove emisije i razmišljamo kako unaprijediti postojeće. Sve za naše građane kako bi dobili najkvalitetnije programske sadržaje.

 Koje ciljeve ste sebi zadali ne samo tokom mandata, nego do kraja godine?

 – Vizija je napraviti moderan program, a koji će i kvalitetom i radom zadovoljiti sve naše gledatelje i biti servis svim građanima BiH.  Prostora za unapređenje ima i to je fokus rada u narednom razdoblju. Trudimo se sve događaje ispratiti pravovremeno, biti na svakom važnom događaju i gledateljima prenijeti objektivnu, istinitu i profesionalnu informaciju.

 Nerijetko čujemo kako liderske funkcije treba prepustiti mlađima, onima koji imaju viziju. Vama je tek 35… Griješimo li ako kažemo da ste najmlađi direktor BHT-a? Je li Vam teško nametnuti svoj autoritet, posebno prema starijim kolegama?

– U pravu ste, jesam najmlađi direktor BHT 1, ali nisam ovu dužnost preuzeo sa stavom da televizija počinje od mene. Ima kolega koji su u BHRT-u od samog početka, koji su prošli kroz mnoge probleme na tom putu i uspješno ih rješavali, i svakako od njih očekujem potporu i pomoć. Trudim se sa svim kolegama raditi profesionalno, bez nametanja rješenja. U ovom poslu važno je i razgovarati  i dogovarati se oko važnih stvari. Postoje neka pitanja o kojima odlučuje isključivo direktor, ali kada su u pitanju programske stvari, tu donosimo odluke na razini kolegija urednika. Imamo dosta kreativnih kolega s novim idejama i promišljanjima, i u takvim slučajevima zajednički donosimo odluke. I starije i mlađe kolege na BHT1 su profesionalci u svom poslu i u posljednjih šest mjeseci smo veoma dobro surađivali. U specifičnim zanimanjima, poput televizijskih, iskustvo puno znači, stoga je znanje koje posjeduju starije kolege neprocjenjivo. Nadam se da mlađe kolege znaju to cijeniti i koriste rad s istinskim profesionalcima, majstorima svoga posla.

Kakve osobine lider, prema Vašem mišljenju, treba posjedovati?

– Smatram da dobar lider najprije mora biti dobar čovjek,  imati razumijevanja za potrebe svojih kolega i pružati potporu kad se to od njega očekuje i traži. Ovo se ne odnosi samo na šefovske pozicije, nego u životu uopće.  Jedna od važnijih stvari je znati staviti svoj ego i sujetu po strani i pokazati da svi nekad možemo napraviti grešku, ali važno je raditi na sebi da te greške iznova ne ponavljamo. Komunikacija je, također, jedna od ključnih osobina dobrog lidera.  Važno je, prema mome mišljenju, izgraditi povjerenje s najbližim suradnicima, jer bez toga se kvalitetno ništa neće moći napraviti. Jedna od karakteristika dobrog lidera je i spremnost na donošenje teških odluka u situacijama kada se suočimo s nepredviđenim situacijama i kada se treba djelovati trenutačno. Prije svega, potrebno je vlastitim radom pokazati ljudima da samo rad znači i uspjeh, a ne bilo kakve veze, prijateljstva ili poznanstva.

 Nerijetko na račun BHT-a čujemo samo kritike… Kada Vas pitaju zašto treba plaćati RTV taksu, šta odgovorite?

– Javni RTV servis jedan je od ključnih stubova demokracije, civilizacijsko pitanje  i važan uvjet na putu ka Europskoj uniji. Stoga je ključna njegova uloga u društvu, a posebice važna njegova neovisnost. Da bi bio neovisan, i potpuno u službi građana, potrebna je i financijska stabilnost. Kod nas je to zakonom regulirano kao RTV pristojba. Svaki porast naplativosti koristimo za ulaganje u program, kako bismo građanima pružili pravodobnu informaciju, obrazovne sadržaje, nova filmska i serijska ostvarenja, dokumentarce, ali i zabavne sadržaje. Nužno je to pitanje trajno riješiti, kako bismo ljudima ponudili najkvalitetnije sadržaje i opravdali u potpunosti svoje postojanje.

 Vjerujemo da je tokom karijere, kao i kod svih, bilo zadataka koji zaslužuju posebno mjesto u Vašim sjećanjima. Na koje ste svoje zadatke (intervjue) najviše ponosni?

– Sve radne zadatke obavljam maksimalno odgovorno i svakome pristupam najozbiljnije. Ipak, jedna od stvari na koju sam najviše ponosan i koja se radi vjerojatno jednom u karijeri je cjelodnevno praćenje posjeta pape Franje BiH. Radilo se o veoma zahtjevnom i odgovornom projektu, koji se intenzivno pripremao duže od mjesec dana, na kojem je radilo više od 100 djelatnika BHRT-a. S ponosom mogu reći da smo cjelokupan projekt iznijeli maksimalno profesionalno, za što smo dobili potvrdu od svih relevantnih osoba i institucija, kako u BiH, tako i iz regije, pa i šire.

  Upravljati državnom televizijom odgovoran je posao. Nosite li posao kući ili uspijevate razdvojiti privatno i poslovno?

– S velikim obimom posla, veoma je teško imati fiksno radno vrijeme. Trudim se svim kolegama i suradnicima biti maksimalno dostupan u svako doba dana. S obzirom da je program podložan izmjenama i da pokušavamo pravodobno reagirati, često se desi  da imamo neku izmjenu u shemi na koju treba odmah reagirati, bez obzira na to koliko je sati. Dok sam radio kao novinar i urednik, to je bilo lakše. Nakon što završite prilog ili Dnevnik, ostatak vremena možete se posvetiti više sebi i slobodnom vremenu.

 Slušate li muziku…? Kojim pjesmama se uvijek rado vraćate?

– Počeci moga rada vezani su za radio kao medij, za što me vežu i jako lijepe uspomene. Iz tog razdoblja mi je i ostala navika slušanja radija, pa samim tim i glazbe. Moram priznati, u posljednje vrijeme, nemam previše vremena za intenzivno praćenje modernijih glazbenih trendova, pa se sada to svodi na slušanje radija u automobilu. Nemam posebne preferencije po pitanju pjesama i izvođača, recimo da i danas volim poslušati nešto starije izvođače, poput Olivera Dragojevića.

 Novinari su poznati po tome da baš nemaju zdrave životne navike. Imate li vremena za neki sport? Vodite li računa o ishrani i sl.?

– Moram priznati da sam po tom pitanju, nažalost, tipični predstavnik novinarske profesije. Kada sam na poslu, teško je voditi računa o ishrani. U posljednje vrijeme više šetam i razmišljam o nekim dodatnim sportskim aktivnostima, kako bi se i na taj način relaksirao i našao vremena za opuštanje.

  A kako se snalazite u kuhinji?

– Znam gdje mi je kuhinja u kući (smijeh), i imam sve potrebne kuhinjske elemente i pribor (smijeh). Šalim se, naravno… iako puno radim i nemam previše slobodnog vremena, kada stignem volim ponešto skuhati, ali uglavnom su to neka jednostavna jela.

  Na kraju, otkrijte nam kako glasi Vaš životni moto?

– „Ako hoćeš da promijeniš svijet, počni od sebe!“ (Confucius).