Nova turistička atrakcija Kantona Sarajevo: Bosanski ćilim od čepova

Još 2005. godine Alma Hrasnica-Dervišević, akademska grafička dizajnerica, osnovala je udruženje Green Art kako bi se mogla posvetiti angažiranoj umjetnosti. Kako je za nju spoj umjetnosti i ekologije način izražavanja, uvijek je veoma uspješno osmišljavala projekte i prijavljivala se na javne pozive Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS. Baveći se temama fokusiranim na probleme gomilanja ambalažnog i bio otpada, započela je priču o umjetničkoj instalaciji Čepoćilimu, danas stalnoj postavci u sarajevskom naselju Ciglane.

– Projekat Čepoćilim sam kreirala 2013. godine sa sloganom “Ne pod ćilim” i sinula mi je ideja da animiram sugrađane da skupljaju čepove za nas. Osmislila sam ČEPOcentre, putem društvenih mreža animirala sugrađane da donesu prikupljene čepove, postavljala fotografije na Facebook kako i sama skupljam čepove i veoma brzo sam se prijatno iznenadila, jer su počele pristizati veće količine čepova za naš projekat. Ta interakcija sa sugrađanima me inspirisala da prvobitnu zamisao idejnog rješenja mozaika (grb Kantona) zamijenim nečim, moram reći, oku dopadljivijem. Prepoznala sam da je ovo fenomenalna prilika da promovišem kulturnu baštinu naše zemlje kroz mozaik od PVC čepova – i to bosanski ćilim! To su ornamenti, šare, boje uz koje sam odrastala, koje su utkane u moje biće. Željela sam da popularizujem bogatstvo tog izraza na jedan moderan i inovativan način, još uz veoma snažnu ekološku poruku, konkretnu aktivnost kako reupotrebom ambalažnog otpada možemo reducirati isti. Brzo sam uspjela čep učiniti veoma traženim otpadom. Dala sam mu novu upotrebnu vrijednost, a to je sredstvo likovnog izražavanja, uz poruku da otpad može biti umjetnost.”

Umjetnička instalacija Čepoćilim nastajala je preko tri godine. S 25.000 čepova, njena veličina iznosi 3×10 metara. U izradi su učestvovali sugrađani s velikim entuzijazmom, a uz pomoć Turističke zajednice Kantona Sarajevo zasluženo je dobila svoje mjesto u javnom prostoru.

Na Čepoćilmu se nalaze brojni motivi. Alma je u Photoshopu stilizovala šare s bosanskih ćilima prilagodivši ih izvedbi mozaika. Selekcija je bila težak posao, ali je odabrala za nju najupečatljivije simbole.

– Kornjača, jedna od najčešćih šara, sporo se kreće i dugo živi. Radila se za ćilime koji su se poklanjali novorođenčadima, jer simbolizuje dug i sretan život u blagostanju. Ona je i simbol jedinstva i sloge porodice, simbol plodnosti, zbog čega se poklanja djevojkama koje se tek udaju. U ćilime istkane za takvu namjenu uvijek se stavlja devet kornjača, koje simbolizuju devet mjeseci – period trudnoće. Stilizovala sam i bombu, koja simbolizuje mušku snagu. Ćilim s ovom šarom poklanja se muškom djetetu kad se rodi ili kada krene u školu. Majke su nekada tkale sinovima ovakve ćilimčiće kada su kretali u teške borbe, a danas se traže za bolji uspjeh u poslu. Utkala sam i vraško koljeno, koje čuva kuću i njene ukućane, ako im neko želi zlo. Vijenac s vraškim koljenima simbol je zaštite od loših namjera – kaže Alma, za koju bosanski ćilim predstavlja njene korjene i njenu kulturnu baštinu.

– Bosanski ćilim ima svoju priču, duhovnu vrijednost, on je hamajlija, svaki segment i šara su poruka i zaštita, donose sreću i berićet, zato ga vraćam i u moju dnevnu sobu, da baštinim našu tradiciju i kulturu. Vraćam ga i sugrađanima, sugerišući i kolegama da popularizujemo naše kulturno blago i time ga ponovo oživimo. Smatram da sam uspjela u tome, a naš Čepoćilim ima i ekološku poruku, što ga, zaista, čini posebnim. Bosanski ćilim je čuvar multikulturalnosti BiH, ukrašen je bogatim likovnim ornamentima i koloritom. On je spoj utjecaja orijentalnih i autohtonih balkanskih elemenata. Postojao je na ovim područjima i prije dolaska Osmanlija, te je sastavni dio bosanskog kulturnog identiteta. Turistička zajednica Kantona Sarajevo prepoznala je Čepoćilim, mozaik od PVC čepova sa šarom bosanskog ćilima, kao novu turističku atrakciju Kantona Sarajevo i finansirala njegovu stalnu postavku.

Dođite i slikajte se ispred Čepoćilima i postavite slike na društvene mreže s oznakom #čepoćilim ili #capcarpet, te postanite dio galerije portreta.

Elma Zećo