Pesah je jedna od najvećih svetkovina u jevrejskom kalendaru. Ovaj praznik slavi se nekoliko dana i obilježava oslobođenje izraelskog naroda iz egipatskog ropstva. Za Jevreje se Pesah smatra dokazom posebne veze između Jevreja i Boga jer je On intervenisao u historiji njihovog naroda.
U Hebrejskom jeziku Pesah se još naziva i Hag A-macot – praznik beskvasnih hljebova, kao i Zeman Herutenu – što u doslovnom prijevodu znači praznik naše slobode ili Hag Haariv – praznik proljeća, jer uvijek pada na proljeće.
Slavlje počinje večerom koja se zove „Seder veče“. Seder je Hebrejska riječ koja znači red, a Seder večera je praznična, obredna večera na kojoj se molitve, čitanje Hagade i svi drugi običaji obavljaju po strogo utvrđenom redu.
Na Seder večer, koja je uvodna noć u sam praznik, odvija se duže porodično bogosluženje u kući. Porodica se sastaje na svečanom obroku uz simbolična jela i priče iz Biblije. Zbog toga na svakom mjestu u kući stoji Hagada, knjižica s pričama iz jevrejske historije, obično bogato ilustrirane.
Jela na Seder večeri imaju simbolično značenje i u osnovi podsjećaju na robovanje Izraelaca u Egiptu i na njihovo izbavljenje. Pečena kost, na primjer, podsjeća na klanje jagnjeta u noći izlaska iz Egipta. Gorko bilje podsjeća na gorčinu ropstva, slana voda na prolivene suze, a voćna kaša predstavlja glinu od koje su Izraelci morali praviti cigle. Tri beskvasna hljeba simboliziraju tri pretka Abrahama, Izaka i Jakova.
Običaj je i da se za vrijeme večere vrata od kuće ostavljaju otovrena, kao znak dobrodošlice svakom dobronamjernom putniku namjerniku. Seder počinje domaćinovim pozivom siromašnima da dođu i sa njima podijele sve što ima na trpezi, a završava uz brojne blagdanske pjesme.
Praznik se čestita sa: kod sefarada: Buen moed i Lešana habaa bi Jerušalajim (dobar praznik i dogodine u Jerusalemu); kod aškenaza: Hag sameah vekašer (radostan i košer praznik), piše mrv.ba