“Zdrave granice su one koje postavljamo kako bismo bili mentalno i emocionalno stabilna osoba. One nam mogu pomoći da otkrijemo i definiramo ko smo, te da snažnije prigrlimo vlastiti identitet”
Piše: Mirela Šabanović – Efendić, magistar psihologije
Pomaganje drugima je poželjno i ispunjavajuće, međutim ukoliko to pomaganje izgubi granicu pretvara se u samoodmaganje. Ukoliko nekome poklanjamo svoje vrijeme, novac, energiju, a zanemarujući svoje vlastite potrebe, onda zapravo ne znamo postaviti zdravu granicu u odnosu prema drugima (partneru, šefu, prijatelju/ici i sl.). Često, kroz svoj rad, susrećem i gubitak zdravih granica u odnosu roditelj-dijete, međutim – to je ipak tema za sebe.
Kada s klijentima radim na postavljanju zdravih granica često im navodim primjer iz aviona u slučaju pada aviona masku s kisikom prvo sebi stavljate na usnu šupljinu, pa tek onda djetetu pored sebe ili da bi spasili davljenika, morate biti dobri plivači.
Cilj postavljanja ličnih granica nije izolirati se od cijeloga svijeta i biti kula koju niko ne može osvojiti niti dotaknuti. Cilj je da se s ličnim granicama osjećamo sigurno, zaštićeno i dobro, a bez osjećaja da nas drugi ljudi iskorištavaju, da manipuliraju s nama ili u krajnjim slučajevima da nas zlostavljaju na bilo koji način.
Važno je da slušate vlastitu intuiciju kako biste znali da li je neko prešao vašu ličnu granicu. Taj dobar osjećaj je nepogrešiv. Ako osjećate nelagodu to su situacije i postupci gdje su vaše granice narušene.
Zdrave granice su one koje postavljamo kako bismo bili mentalno i emocionalno stabilna osoba. One nam mogu pomoći da otkrijemo i definiramo ko smo, te da snažnije prigrlimo vlastiti identitet. To su fizičke, mentalne i emocionalne barijere koje nas štite u situacijama kada drugi ljudi na bilo koji način ulaze u naš prostor, a nama to ne odgovara.
Neki primjeri postavljanja ličnih granica:
Imam pravo reći NE – bez da osjećam grižnju savjesti.
Kupite sebi vrijeme: Imate izbora umjesto brzog odgovora DA ili NE, sasvim je prihvatljivo odgovoriti Razmislit ću o tome pa ću ti javiti ili Moram pogledati svoj planer, kalendar, raspored na poslu…. Time ćete kupiti vrijeme – da razmislite možete li si uistinu priuštiti da nešto za nekoga učinite.
Odvojite vrijeme za sebe: Ne dopustite da vas drugi uzimaju zdravo za gotovo. Odvojite vrijeme za sebe i za svoje potrebe, budite sebi na prvom mjestu.
Naučite da primite zahvalnost: Imate puno pravo prihvatiti riječi zahvalnosti, jer ste za dotičnu osobu dali dio svog novca, vremena ili energije.
Jasno kažite svoja očekivanja u odnosu: Ne očekujte da vam drugi mogu čitati misli. Jasno kažite svoje misli i potrebe. Razgovarajte otvoreno i izrazite šta vam smeta i šta vas čini sretnim, no pri tome budite spremni da dobijete i negativan odgovor i da pravite kompromise.
Izrazite svoje emocije JA porukama: Umjesto komunikacije, kojom drugu osobu optužujete i krivite, izrazite svoje mišljenje, očekivanja i emocije JA porukama (Ja se osjećam da ti za mene ne brineš kao ja za tebe, jer do sada nisi…)
Pokažite da ste osoba vrijedna poštovanja: Ako želite da vas ljudi (bilo na poslu ili privatno) počnu uzimati za ozbiljno i poštovati vaše mišljenje, stav i odluke, imajte na umu da se poštovanje stiče, te da će se drugi ljudi odnositi prema vama onako kako im vi svojim ponašanjem i djelovanjem pokažete da ste zaslužili.
Postoji dosta načina uspostave granica u odnosu kao i načina održavanja, međutim važno je znati da postavljanje granica počinje s početkom odnosa, a njihovo utvrđivanje ili redefiniranje nikada ne završava. Jednom kada postavite svoje granice, one će vam pomoći da otvorenije i s manje straha pristupate svom intimnom odnosu s partnerom, ali bit će vam lakše iste granice primijeniti u drugim odnosima. S druge strane, ne postavite li granice kako treba, moguće je da će vaš odnos u budućnosti patiti, u odnosu ćete gubiti sebe ili nametati sebe drugoj osobi, te iz samog odnosa nećete dobiti mnogo.