Samo redovni pregledi mogu pomoći ranom otkrivanju bolesti i spašavanju života

Jedna od osam žena, u toku životnog vijeka od 80 godina, obolijeva od karcinoma dojke. Ova opaka bolest može početi u mliječnim žlijezdama, mliječnim kanalićima, masnom tkivu ili vezivnom tkivu. Može rasti veoma sporo i metastazirati u ostale dijelove tijela. Ukoliko osjetite promjenu koja nije uobičajena hitno se obratite ljekaru… Ovoga puta o ovoj temi razgovarali smo s doktoricom Amrom Tanović-Lokmić, psihoterapeuticom Sandrom Zaimović i nutricionistom Tarikom Zolotićem

Amra Tanović-Lokmić

Doktorica Amra Tanović-Lokmić od 2010. godine radi u Zavodu za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva, a kao specijalistkinja radiologije od 2015. isključivo na prevenciji i dijagnostici, ultrazvučnom i mamografskom pregledu dojki, oboljenju i ranom otkrivanju karcinoma dojki.

Doktorica ističe da mnogi naučni radovi dokazuju vezu između genetike i razvoja nekih od najzastupljenijih bolesti, među kojima je i karcinom, pa samim tim i karcinom dojke. Danas je moguće utvrditi jesu li naslijeđeni faktori rizika za određene bolesti, pa tako i za kar-cinom.

– Određene genetske promjene mogu imati manji ili veći utjecaj na povećanje rizika od različitih oblika malignih bolesti. Najbolji primjer jeste upravo rak dojke, gdje žene s određenim mutacijama na genima BRCA1 i BRCA2 imaju mnogo veći rizik da obole od raka dojke i raka materice. Postoje i drugi geni – čije promjene mogu dovesti do povećanog rizika, ali nijedna promjena nije toliko značajna kao kod ova dva gena. Prema mnogim studijama oko 45% žena, koje naslijede loš BRCA1 gen i oko 60% žena koje naslijede loš BRCA2 gen, razviju rak dojke do 70. godine. Tako da, ukoliko postoji indikacija, treba uraditi i genet- ska testiranja – prema rezultatima istih, djelovati dalje.

Svijest bh. stanovništva o karcinomu, ističe dr. Amra, uopće nije zadovoljavajući. Još uvijek se karcinom kao bolest poistovjećuje sa smrtnim ishodom, a pacijenti s malignim oboljenjima se stigmatiziraju od strane okoline. Veliki je broj pacijentica koje ne dolaze na redovne preglede iz raznih razloga, te kod ljekara dolaze s već uznapredovalim promjenama.

– Daleko smo od toga da budemo zadovoljni trenutnom situacijom, kada je riječ o zdravlju. Od izuzetne važnosti su isticanje i buđenje svijesti kod pacijentica – da su redovni ginekološki pregledi, te pregledi i samopregledi dojki odraz osnovne brige o svom zdravlju. Ženama se, bez obzira koje su životne dobi, preporučuje da idu na godišnje ultrazvučne ili mamografske pre- glede, ako su starije od 40 godina. Samo redovni pregledi mogu pomoći ranom otkrivanju bolesti i spašavanju života.

Ono sa čime se u Zavodu za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva KS mogu pohvaliti jeste činjenica da, tokom pandemije uzrokovane koronavirsom nisu ni jednog dana zatvorili vrata pacijenticama, bilo da su u pitanju preventivni i kon- trolni pregledi dojki, ginekološki pregledi, pa tako i kontrolni pregledi trudnica.

Tarik Zolotić 

Tarik Zolotić, magistar nutricionizma, energičan je zagovornik pravilnih prehrambenih navika i zdravih životnih stilova. Ističe da je pravilna ishrana veoma važna za očuvanje organizma i prevenciju bolesti.

– Hrana koju treba smanjiti, izbaciti, te je zamijeniti s kvalitetnijim namirnicama je prerađena hrana bogata jednostavnim šećerima. Vjerovali ili ne, samo 100gr jednostavnih šećera, na dnevnom nivou, može smanjiti naš imunitet za 40%. Šećer smanjuje broj bijelih krvnih stanica, smanjuje njihovu aktivnost i na taj način dovodi do pada imunog sistema za kratak period. Smatra se da dolazi do smanjena humoralnog imuniteta, tj. smanjenja apsorpcije drugih hranjivih materija, koji u odbrani organizma imaju bitnu ulogu – kaže Tarik, te dodaje:

– Ne smijemo zaboraviti da su kancerogene ćelije veliki potrošači prostih šećera. Tu su, također, i unos transmasti preko pržene hrane, biljnih ulja, masti, vrhnja koji dovode do pada imuniteta, jer se povećava sadržaj omega 6 masnih kiselina koje rezultiraju upalnim procesima u našem organizmu. Dolazi do nedostatka omega 3 masnih kiselina koji imaju bitnu ulogu u metabolizmu bijelih krvnih stanica i smanjuju upalne procese u našem organizmu. Moramo biti svjesni povezanosti upalnih procesa u tijelu s karcinomima. Tu su već ranije dobro poznate navike kao što su konzumacija alkohola, cigareta, a posebno bih izdvojio STRES.

Žene koje se bore s karcinomom trebaju adekvatno, kontinuirano zadovoljavati potrebe desetine triliona ćelija raznovrsnom hranom, hranjivim materijama.

– Povrće i voće su bogati mnogim hranjivim materijama, vitaminima, mineralima, antioksidantima, enzimima, fitokompleksima, pigmentima koji su odlično gorivo za rad imunološkog sistema, imunoloških ćelija, a imaju i antikancerogeno djelovanje. Kod raka dojke posebno se izdvajaju kupušnjače, kupus, kelj, brokule, prokulice, karfiol, kao i drugo zeleno lisnato povrće koje je bogato indol-3-karabinolom komponenetom koja utječe na metabolizam estrogena. Tu su također orašasti plodovi, sjemenke, sa obiljem nutrijenata. Preporučuje se konzumacija ribe zbog bogatstva omega 3 masnim kiselinama koje imaju snažno antiupalno djelovanje.

Na prvoj liniji odbrane su i probiotici, jer zdrava crijevna flora i dominacija dobrih crijevnih bakterija spriječit će dominaciju loših bakterija koji dovode do pada imuniteta i drugih problema.

– Probiotici doprinose povećavanju broja T-limfocita koji su važna skupina bijelih krvnih stanica koje uništavaju mikroorganizme. Probiotike, dobre bakterije unositi preko kiselog kupusa, kiselih salata, fermentisanih mliječnih proizvoda kefira, kiselog mlijeka. No, sve ovo ne bi imalo nikakvog smisla bez adekvatnog unosa vode koja u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti predstavlja život – zaključuje Tarik.

Sandra Zaimović

Sandra Zaimović je geštalt psihoterapeutkinja, osnivačica i direktorica Agencije za savjetovanje Psihotron u Sarajevu. Uz mali tim programera razvila je prvu bh. platformu Psihotron.ba za online psihoterapiju – kako bi olakšala što većem broju osoba pristup blagodatima psihoterapije.

Ova stručnjakinja ističe da od postojanja mogućnosti oboljenja od neke maligne bolesti – osobe osjećaju napetost, nesigurnost i stres koji im preplavljuju tijelo i um.

– Za nekoga je maligna bolest stres, za nekoga je životna kriza, a neko dijagnozu, liječenje i sve medicinske intervencije doživljava kao traumatska iskustva. Potvrda dijagnoze praćena je često raznolikim depresivnim krizama, strahom od smrti i neizvjesne budućnosti. Psihološka podrška pacijentima i njihovim porodicama je od izuzetne važnosti pri prvim saznanjima kada prolaze kroz šok i stres suočavanja sa dijagnozom, u periodu straha, usamljenosti između terapija, u periodima kada se bolest pogoršava, a prognoze nisu optimistične. Porodica i bliski prijatelji su od velikog značaja u pružanju podrške i pomoći oboljelom, ali to ne mogu jednako kvalitetno obaviti kao profesionalci, zato što je porodica emocionalno povezana s oboljelom osobom – kaže, te dodaje:

– Često se oboljele osobe suočavaju s tim da nemaju vremena razmišljati o sebi i svojim osjećajima, već su angažirani oko članova porodice – kako oni da lakše private, te da njih previše ne opterete. Upravo iz tog razloga, potrebno se osloniti na stručnu pomoć. Ovakva vrsta pomoći može unaprijediti kvalitet života oboljeloj osobi, te njihovoj porodici lakše prihvatanje maligne bolesti kao i suočavanje s psihološkim problemima.

Žene oboljele od maligne bolesti, tvrdi psihoterapeutica, trebaju prihvatiti sve ono što život donosi.

– Ne trebaju živjeti u prošlosti i očajavaju zbog svega što prolaze, jer takav način razmišljanja ih vodi u tugu i ljutnju što može biti opterećenje za tok bolesti i samog liječenja. Danas se oboljeli od maligne bolesti često uspješno liječe i vraćaju svojim svakodnevnim aktivnostima i dalje žive kvalitetno. Njihovo tijelo ih je pozvalo da misle na sebe, da ga prate i uspore svoj životni tempo. Borba koju prolaze nije lagana, ali sigurno će na kraju izaći jače s novim vještinama i spoznajama o sebi i životu – koje će im olakšati svakodnevne izazove u budućem periodu.