Sarah Barenkov iz SEPA-e: Treba znati ko, kako i koliko zagađuje zrak u BiH

Bosna i Hercegovina se, već decenijama unazad, suočava sa problemom aerozagađenja koje negativne posljedice ostavlja na zdravlje stanovništva i kvalitet života, okoliš, ali i na ekonomski prosperitet zemlje. Naime, prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije, BiH se zbog lošeg kvaliteta zraka na 100.000 stanovnika suočava sa 79,8 slučajeva prijevremene smrti, dok ujedno gubi i 21,5% BDP-a. Sa indeksom kvalitete zraka koji u bh. gradovima često prelazi u zonu opasnog (Indeks kvaliteta zraka – IKZ preko 300), naša zemlja, također, prije nego što ispuni uslove za ulazak u EU, treba poboljšati kvalitet zraka, ali i sistem upravljanja kvalitetom zraka.

Kako bi pomogli BiH u rješavanju ovog vrlo izazovnog problema, Švedska agencija za zaštitu okoliša (SEPA) sprovodi trogodišnji projekat za borbu protiv zagađenja zraka vrijedan 3,8 miliona eura – “IMPAQ”. O ciljevima projekta te šta BiH i njeni građani mogu očekivati nakon finalizacije, razgovarali smo sa Sarah Barenkov iz SEPA-inog Odjela za kvalitet zraka.

Implementacija projekta IMPAQ počela je prošle godine. Šta je urađeno do sada?

Naš projekat se sastoji od nekoliko različitih komponenti i svaka je u različitoj fazi implementacije. Do sada smo, zajedno sa Evropskom agencijom za okoliš (European Environmental Agency), postigli najveći napredak u domenu uspostavljanja novog sistema izvještavanja hidrometeoroloških zavoda iz oba entiteta o kvaliteti zraka, potom veliki napredak ostvaren je u razvoju nove prakse prikupljanja i kontrole kvaliteta prikupljanja podataka o kvaliteti zraka. Zatim, kroz komunikacijske kampanje, djelovali smo u smjeru informisanja i edukacije građana s ciljem razumijevanja kakav zrak udišu, te u uspostavljanju novih, poboljšanih načina rada inspekcijskih organa zaštite životne sredine.

Svakako, imamo i nekoliko vrlo bitnih aktivnosti na kojima trenutno radimo. U toku je provođenje mjerenja emisija zagađujućih materija u šest bh. gradova potrebnih za izradu „Studije raspodjele izvora zagađenja u BiH“ na osnovu koje će se znati ko i koliko zagađuje zrak i koje zagađujuće materije emituje u okoliš, a početkom ove godine isporučit ćemo četiri nove mobilne stanice za nadzor kvaliteta zraka, po dvije u oba entiteta, kao i novu laboratorijsku opremu.

Naši glavni stejkholederi su uredi na raznim nivoima vlasti, od državne, entitetske, kantonalne, do općinske, kao i vladine agencije kao što su hidrometeorološki zavodi i organi inspekcije. Također, fokusirani smo i na širu javnost. Jedan od glavnih ciljeva našeg projekta je dati donosiocima odluka alate i informacije koji su im potrebni za poboljšanje kvaliteta zraka u BiH, pa će, nadamo se, dugoročni učinak našeg rada biti bolji kvalitet zraka za sve! Također, trudimo se informisati širu javnost o zdravstvenim posljedicama koje aerozagađenje izaziva, ali pomažemo im i da razumiju praktične načine kako da zaštite svoje zdravlje.

Bosna i Hercegovina treba poboljšati kvalitet zraka i upravljanje kvalitetom zraka prije nego što ispuni uslove za ulazak u EU. Kako implementacija IMPAQ projekta pomaže BiH u rješavanju ovog problema?

Veliki dio našeg rada usmjeren je upravo na pomaganje BiH da ispuni EU direktive o kvaliteti zraka. Ali samo prenošenje i primjena direktiva neće poboljšati kvalitet zraka. Moraju postojati nove politike i velika ulaganja u infrastrukturu koja će pomoći zemlji da smanji emisije čestica zagađenja. Dajemo donosiocima odluka informacije koje su im potrebne da kreiraju nove politike i identificiraju koje su to investicije od strateškog značaja za poboljšanje kvaliteta zraka u BiH.

Koje su naše najveće slabosti u sistemu kada je u pitanju upravljanje kvalitetom zraka?

Pristup kvalitetnim podacima o kvalitetu zraka i aerozagađenju koji se mogu uopće iskoristiti je najveća manjkavost sistema, a to podrazumijeva prikazivanje podataka o kvaliteti zraka u realnom vremenu, kao i informacije o izvorima emisija zagađujućih materija.

Zašto je harmonizirani sistem upravljanja kvalitetom zraka na nacionalnom nivou važan za našu zemlju, uključujući usklađene popise emisija i usklađeni kapacitet arhiviranja podataka?

Harmonizacija na nacionalnom nivou važna je iz nekoliko razloga. Prvo, to je ključna komponenta provedbe Strategije usklađivanja propisa pravnoj stečevini EU u oblasti zaštite okoliša BiH. Ako BiH jednog dana želi postati članicom EU, mora imati sistem i zakone koji su usklađeni na nacionalnom nivou. Jednostavnije rečeno, svim stejkolderima, odnosno interesnim stranama, bilo da su kreatori politike, akademske institucije, privatne kompanije, novinari ili šira javnost, lakše je razumjeti podatke o kvaliteti zraka kada su oni usklađeni, odnosno unificirani.

Na koji način Hidrometeorološki zavod Federacije BiH i Republički hidrometeorološki zavod  Republike Srpske sarađuju sa Švedskim meteorološkim i hidrološkim zavodom (SMHI)?

Hidrometerološki zavodi u FBiH i RS rade sa švedskim kolegama iz SMHI na razvoju boljeg sistema za upravljanje podacima o kvalitetu zraka i popisima emisija. Ali, hidrometeorološki zavodi u BiH također vrlo usko sarađuju i sa švedskom Nacionalnom referentnom laboratorijom za mjerenje kvaliteta zraka kako bi razvili praksu kontrole i garanta kvaliteta podataka. Te su prakse sada usklađene između dva entiteta i ponosni smo koliko su blisko sarađivale tehničke institucije naših zemalja.

Kako planirate unaprijediti lošu informisanost javnosti, kreatora politika pa čak i zdravstvenih radnika o posljedicama aerozagađenja na zdravlje ljudi?

Provodimo integrisanu informativnu kampanju širom zemlje koja je usmjerena ka široj javnosti. Pokušavamo doći i do najugroženijih kategorija stanovništva plasiranjem informacija u domovima zdravlja o zdravstvenim posljedicama lošeg kvaliteta zraka. Kreirali smo i web stranicu www.zrakubih.ba za pružanje informacija o kvalitetu zraka. Na stranici se mogu naći podaci o kvalitetu zraka u BiH u skoro realnom vremenu, prikazani kroz bh. indeks kvaliteta zraka (IKZ) koji je, uz manje izmjene, urađen po uzoru na američki indeks kvaliteta zraka – US AQI, te praktične informacije o tome kako građani mogu minimizirati svoj loš utjecaj na problem aerozagađenja, ali i zaštititi sebe i svoje porodice od štetnih efekata zagađenja zraka.

Posljedice lošeg kvaliteta zraka uglavnom loše utječu na zdravlje ljudi, ali utječu i na poslovanje i ekonomski rast. Šta bh. društvo može očekivati nakon finalizacije ovog projekta?

Rezultati IMPAQ projekta neće doslovno značiti poboljšanje kvaliteta zraka i ekonomski rast do kraja projekta, odnosno do kraja 2021. godine. Sva naša ulaganja su u dugoročne, sistemske promjene koje će donosiocima odluka i pojedincima omogućiti da budu dobro informisani te da tek tada donesu odluke u vezi sa mjerama koje mogu poboljšati kvalitet zraka dugoročno. Uvjereni smo da će do trenutka kada se naš projekt u potpunosti provede postojati nekoliko novih alata, uključujući sistem za prikupljanje i upravljanje podacima o kvaliteti zraka te za izvještavanje o njima, za donošenje odluka na različitim nivoima, te da će informacije koje ponudimo pomoći da se stvori politička volja za promjenama u domenu aerozagađenja.

 Koji su koraci planirani u ovoj godini?

Iza nas je prva velika informativna kampanja koju smo realizirali u protekloj godini. U toku je mjerenje emisija zagađujućih materija potrebno za realizaciju „Studije raspodjele izvora zagađenja u BiH“, koje je započelo u novembru 2020. Rezultate te Studije možemo očekivati, zajedno s još jednom informativnom kampanjom, na jesen ove godine. Također,  započinjemo aktivan rad na uspostavljanju novih mjera za poboljšanje kvaliteta zraka u Sarajevu i Banjoj Luci, na čemu ćemo raditi tokom cijele 2021. godine.