Šetnja utječe na mentalno zdravlje

Najlakši i najprirodniji oblik kretanja koji će vam obezbjediti zdravlje cijelog organizma svakako jeste šetanje. Redovno šetanje ima mnogo pozitivnih efekata na naše psihičko i fizičko zdravlje.

Prema novom istraživanju fizičkih uticaja boravka u prirodi na mozak, šetnja parkom može umiriti um, a samim tim i dovesti do promjena u funkcionisanju mozga, to rezultira poboljšanjem mentalnog zdravlja. Ubrzan način života u gradovima i nedostatak provedenog vremena u prirodi znatno se razlikuje od života naših predaka koji se živjeli samo nekoliko decenija prije nas.

Istraživanja su pokazala da kod osoba koje žive u gradu postoji veći rizik za razvoj depresije, anksioznosti i drugih mentalnih poremećaja. Veliki broj drugih istraživanja takođe je potrvdio ove podatke.

Ova istraživanja pokazuju da kod stanovnika koji imaju malo pristupa zelenim površinama postoji veća učestalost psihičkih problema nego kod osoba koje svakodnevno imaju pristup zelenilu i prirodi.

Također, kod osoba koje žive u gradu, ali često posećuju prirodu dolazi do opadanja nivoa hormona stresa u odnosu na one osobe koje nisu skoro bile u prirodi.

Svakodnevna šetnja jedan je od savjeta koji se iznova pojavljuju, kako od psihologa tako i od liječnika opće prakse.

Hodanje je potpuno prirodan i bezbjedan način rekreacije koji možete da praktikujete bilo kad i bilo gdje, bez dodatne opreme i teretane. Dovoljna vam je samo dobra volja i malo slobodnog vremena. Redovna šetnja poboljšava naše psiho-fizičko zdravlje, jača mišiće bez dodatnog opterećenja.

Koje su prednosti dnevne šetnje?

  • Dokazano je da hodanje, kao i vježbanje općenito, smanjuje simptome depresije i anksioznosti, a istovremeno poboljšava san i pamćenje,

Hodanje čini da se osjećamo dobro

  • Tjelovježba smanjuje hormone stresa i povećava serotonin i norepinefrin, hemikalije u mozgu za koje se zna da ubrzavaju obradu informacija. Tijekom i nakon vježbanja, endorfini i dopamin oslobađaju se u tijelo i mozak, obično s učinkom na poboljšanje raspoloženja.

Hodanje povećava razinu energije

  • Hodanje također može dati prijeko potreban energetski poticaj te poboljšava protok krvi kroz tijelo i mozak. Ovo potiče podizanje razine energije zbog povećane razine krvi obogaćene kisikom koja teče kroz tijelo.

Zašto bi trebalo da slušate zvuke prirode dok šetate?

  • Istraživanja potvrđuju koristi od jednostavnog šetanja i slušanja prirode. Konkretno, jedna studija je pokazala da su oni koji su slušali šumske zvukove – poput curenja potoka, ptičijeg pevanja ili krckanja lišća – prijavili povećanje opuštenosti za 30%, a 40% učesnika je reklo da se zbog tog zvuka osećalo sretnije.

Dokazano je da provođenje vremena u prirodi i oko nje može poboljšati naše mentalno zdravlje i dobrobit. Odlazak u šetnju ne mora vam oduzimati ogromnu količinu dana ili čak puno energije. Lagana šetnja dovoljna je da pokrene mozak.

Naučnici zaključuju da je šetnja odličan oblik tjelovježbe, jer je jednostavna, besplatna i prigodna, a za nju nije potrebna nikakva posebna oprema niti trening te je dostupna osobama svih godina. Stoga se preporučuje osobama svih dobi, osobito starijim osobama, da se što više kreću kako bi ostali zdraviji i duže živjeli. Tjelovježba potiče lučenje endorfina koji potiču pozitivno raspoloženje te je koristan protuotrov stresu, tjeskobi i depresiji. Sunčeva svjetlost potiče lučenje vitamina D koji povećava nivo serotonina i utječe na pozitivno raspoloženje. Idealan način da svoje spavanje stavite pod kontrolu je da krenete šetati. Studija sprovedena među ljudima koji imaju hroničnu nesanicu utvrdila je da šetnja smanjuje vrijeme koje im je potrebno da zaspe.

Zbog mnogobrojnih blagodati koje šetnja ima po cjelokupno zdravlje organizma, trebalo bi da se potrudite da što više šetate. Ukoliko nemate mnogo vremena zbog svakodnevnih obaveza, za ovu fizičku aktivnost možete iskoristiti i radno mesto, pa umesto da uđete u lift, upotrijebite stepenice ili ako treba nešto da obavite po gradu, umjesto da sjednete u auto, prošetajte, završite obaveze i odradite svoju dnevnu šetnju.

Male izmjene u svakodnevnim navikama mogu da budu od velike koristi!