„Najčešće se ljudi obraćaju za pomoć kada se već susretnu s fizičkim smetnjama i dijagnosticiranim psihosomatskim oboljenjem“
Piše: Sandra Zaimović, mr. sci, Geštalt psihoterapeutkinja; Agencija za savjetovanje Psihotron
Svi smo, poprilično, svjesni važnosti brige o fizičkom zdravlju. Znamo koju hranu izbjegavati, koliko vode svakodnevno piti, upoznati smo s utjecajem tjelesne aktivnosti na naše zdravlje.
Izvori stresa
Mentalno zdravlje, koje je jednako važno kao i fizičko, često znamo podcijeniti i zapostaviti. Često se srećemo sa situacijama u svakodnevnici, gdje ne poštujemo svoje, ali ni tuđe granice, držimo sve u sebi, ulažemo u odnose koji su već istrošeni i koji nas emotivno troše ili smo previše samokritični. Način kako se ponašamo prema svom unutarnjem JA, često je razlog težeg adaptiranja na svakodnevno stresne situacije.
I dok su takve situacije svakodnevno oko nas, jer teško je živjeti bez stresa, ono što je značajno je da se možemo naučiti nositi s njim i suočavati se na prihvatljivije načine.
Stres se najčešće određuje kao fiziološka i psihološka reakcija čovjeka na događaje iz okruženja, s tim što je za tu reakciju suštinsku važnost ima lični doživljaj stresa i emocije koje stres izaziva kod pojedinca.
Izvori stresa mogu biti fizički (izloženost boli), psihološki (sukobi s porodicom, kolegama) i socijalni (nezaposlenost, društvena situacija).
Kako ćemo reagirati na stres zavisi od našeg iskustva, ličnih kapaciteta, trenutnog raspoloženja i od mnogih drugih svojstava naše ličnosti. Psihička patnja uzrokovana stalno prisutnim stresom maskirana je mnogobrojnim fiziološkim simptomima, te se teško prepoznaje i za posljedicu najčešće ima obolijevanje od neke psihosomatske bolesti.
Psihosomatske bolesti su tjelesne bolesti za čiji su nastanak u velikoj mjeri odgovorni psihološki faktori. Potiskivanje emocija, nagomilavanja ljutnje i bijesa, dovodi do poremećaja u funkcioniranju organizma i nastanka psihosomatske bolesti.
Tokom stresne reakcije dogode se specifični emocionalni, misaoni i tjelesni procesi. Kada to traje duže vrijeme – na kraju se osjete posljedice na fizičkom i emocionalnom planu – od autoimunih bolesti (astma, dijabetes, psorijaza…), migrena, gastritisa, kardiovaskularnih bolesti, do poremećaja spavanja, sagorijevanja na radnom mjestu, depresije i narušenih međuljudskih odnosa.
Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da je u populaciji upravo najveća učestalost ovih poremećaja. Posljednjih godina se i kancerogena oboljenja dovode u vezi sa stresom. To se objašnjava činjenicom da hronični stres ozbiljno slabi imunitet organizma, te slabiji imunitet izazvan stresom, povećava vjerovatnoću da se oboli od karcinoma.
Lične granice
Biti otporan na stres ne znači da osoba nikada neće doživjeti stres. To je sposobnost efikasnog savladavanja životnih problema i poteškoća u kratkom vremenskom roku, pri čemu je i oporavak od posljedica stresa relativno brz.
Najčešće se ljudi obraćaju za pomoć kada se već susretnu sa fizičkim smetnjama i dijagnosticiranim psihosomatskim oboljenjem, kada odluče da se više pobrinu za sebe.
Postoji mnogo načina s kojima možemo ublažiti ili otkloniti štetne posljedice svakodnevnog stresa. To, upravo, može biti psihoterapija, kao i bavljenje sportom ili nekim hobijem i druge brojne anti-stres tehnike.
Budući da su um i tijelo jedna cjelina, zdravlje podrazumijeva konstantnu brigu o jednom i drugom. Iskustvo mi pokazuje da stres, itekako, ugrožava sposobnost klijenta da brine o sebi, najviše iz razloga što stres donosi umor koji uzima energiju potrebnu za bavljenje sobom.
Kada je u pitanju sposobnost suočavanja sa stresom, važno je znati postaviti lične granice. Klijenti često kažu da se nakon radnog dana osjećaju kao da su upili svu negativnu energiju kolega. Ili da im veoma teško padaju tuđi problemi. Ili da preuzimaju previše odgovornosti koja nije njihova, ali jednostavno ne znaju reći NE.
Temelji za promjenu
Osoba koja ima postavljene zdrave granice znat će reći NE za nju neprihvatljivim zahtjevima okoline, vjerovat će da ima pravo na odmor kad je umorna, neće se truditi zadovoljiti očekivanja drugih i osjećat će mir u sebi zbog svojih odluka. Samim tim bit će manje podložna stresu.
Klijenti koji se javljaju zbog stresa istražuju načine zdravije brige o sebi, uče razumjeti proces stresa, prepoznavati vlastite potrebe i načine njihovog zadovoljenja, osvještavaju kako su njihovi psihički i emocionalni procesi povezani sa tjelesnim reakcijama te uče postavljati granice.
Ugledavanjem vlastitih obrazaca ponašanja, njihove povezanosti s negativnim ishodima, životnim nezadovoljstvom i negativnim emocijama možemo stvoriti temelje za promjenu. U procesu unutarnje promjene – mijenjamo uvjerenje o sebi i svijetu, povećavamo unutarnju integraciju, ali utječemo i na prilagođavanje stresnim situacijama. Ako osjećate da trebate savjet kako se nositi sa stresom, ili želite pogledati dublje u razloge vaše podložnosti njegovim negativnim utjecajima, svakako se javite psihologu ili psihoterapeutu kako bi sačuvali vaše fizičko, ali i mentalno zdravlje.
Platforma za online psihoterapiju
– Današnji način života je dosta ubrzan. Mnogi osjećaju da im je potrebna podrška psihoterapeuta kako bi prevazišli određene poteškoće ili ojačali svoje kapacitete za svakodnevne izazove, a nikako da se odluče za potragu uslijed nedostatka vremena. Putem naše platforme – www.psihotron.ba željeli smo našim klijentima osigurati što jednostavniji pristup psihoterapiji, odabir terapeuta i da u nekoliko klikova obave rezerviranje termina gdje god da se nalaze.