Najprestižniju nagradu u svijetu nauke, Nobelovu nagradu, do sada je osvojilo 896 osoba od čega je samo 47 žena
Broj dobitnica Nobelove nagrade s godinama raste, ali u razmjerno malenom postotku. Nagrade se dodjeljuju na svečanosti u Oslu jednom u godini, 10. decembra, a dijele se za nekoliko disciplina – ekonomiju, fiziku, medicinu, hemiju, književnost i za mir. Nobelova nagrada dodjeljuje se za iznimne uspjehe, izvanredna istraživanja te doprinos društvu što činjenicu da je tek svaku 10 dobila žena čini još više poražavajućom.
Iako je ova lista dosta kratka, postoji jedna zanimljiva činjenica. Marie Curie je jedina žena koja je osvojila čak dvije Nobelove nagrade – jednu 1903. za fiziku, a drugu 1911. za hemiju. Kategorije u kojima postoji najviše nagrađivanih žena su književnost i mir. Najmlađa dobitnica je aktivistica Malala Yusufzai koja ju je dobila sa samo 14 godina i to za mir. Dokaz kako se i u naučnom svijetu stvari osuvremenjuju je to što je 2011. godine Nobelovu nagradu za mir dobila prva žena u arapskom svijetu Tawakkol Abdel-Salam Karman.
47 žena koje su osvojile Nobelovu nagradu
Marie Sklodowska Curie
Prva žena koja je ikada osvojila Nobelovu nagradu, tačnije dvije – bila je Marie Curie. Nagradu za fiziku osvojila je 1903. godine, a za hemiju 1911. godine. Prvu nagradu je dijelila sa suprugom Pierrom Curiem i saradnikom Henriem Becquerelom.
Bertha von Suttner
Dobila je nagradu za mir 1905. godine. Bila je počasna predsjednica Međunarodnog ureda za mir te je u svom životu bila poznata po aktivizmu i poticanje na mir kroz prosvjede i svoje pisanje.
Selma Lagerlof
Šveđanka je nagradu za književnost dobila 1909. godine, a pet godina kasnije postaje i prva ženska članica Švedske akademije, tijela koje dodijeljuje ovu nagradu.
Grazia Deledda
Tokom 1926. godine italijanka je osvojila Nobelovu nagradu za književnost zbog svog inspirativnog pisanja o životu građana Italije.
Sigrid Undset
Još jedna od dobitnica nagrade za književnost. Šveđanka je pisala o životu žena te je ukazivala na opasnost nacionalsocijalizma. Bila je protivnica rata i poticala je na mir i zajedništvo kroz svoja djela.
Jane Addams
Nobelovu nagradu za mir dijelila je s Nicholasom Murrayem Butlerom. Poznata je kao ‘majka’ aktivizma te je bila jedna od voditeljica sufražetskog pokreta.
Irene Joliot – Curie
Kćerka poznate Marie Curie je 1935. godine uz svog supruga također dobila nagradu za hemiju zbog otkrića umjetne radioaktivnosti
Pearl S.Buck
Amerikanka je 1938. godine osvojila Nobelovu nagradu za književnost radi zornih opisa života u Kini. Uz to nagrađena je i Pulitzerovom nagradom šest godina ranije.
Gabriela Mistral
Poznata Čileanka osvojila je ovu nagradu za književnost te je tako postala prva Latinoamerikanka koja je osvojila tu nagradu.
Emily Greene Balch
Tokom 1946. godine Amerikanka je primila nagradu za mir jer je svoj život posvetila istraživanju siromaštva, dječjem radu te imigraciji. Ujedno je bila i predsjednica Ženske internacionalne lige za mir i slobodu.
Gerty Theresa Cori
Osvojila je nagradu za medicinu uz Carla Coria te Bernarda Houssaya. Tako je postala prva žena koja je dobila Nobelovu nagradu za znanost radi otkrića tijeka katalitičke konverzije glikogena.
Maria Goeppert-Mayer
Amerikanka je Nobelovu nagradu za nauku osvojila 1963. godine za otkrića o strukturi nuklearne ljuske. Dijelila je nagradu s J.Hansom i Eugeneom Wingerom.
Dorothy Hodgkin
Zbog otkrića o strukturi penicilina te vitamina B12 osvojila je Nobelovu nagradu za hemiju, a nakon toga je uspjela dešifrirati strukturu inzulina što je uvelike unaprijedilo industriju proizvodnje.
Nelly Sachs
Nobelovu nagradu za književnost osvojila je 1966. godine uz Samuela Agnona zbog izuzetnog pisanja o sudbini Izraela. Uz to je bila aktivistica čija su djela nastala kao odgovor na situaciju Židovskog naroda u Drugom svjetskom ratu.
Betty Williams i Mairead Maguire
Osvojile su Nobelovu nagradu za mir zbog osnivanja Mirovnog pokreta Sjeverne Irske, kasnije preimenovanog u Zajednicu mirovnih naroda.
Rosalyn Sussman Yalow
Četvrta ikada dobitnica nagrade za nauku bavila se istraživanjem radioimuoloških analiza peptidnih hormona što je omogućilo pretragu razine hormona u krvi, što je i danas iznimno važno otkriće za medicinu.
Majka Tereza
Vjerojatno jedna od najviše znanih dobitnica Nobelove nagrade za mir, prepoznata je kao humanitarka i pomožnica siromašnih i nemoćnih. Uz to, proglašena je blaženom od strane Svete Stolice i pape Ivana Pavla II.
Alva Myrdal
Šveđanka je nagradu za mir osvojila uz Alfonsa Garciu Roblesa kao predvodnica pokreta razoružanja. Ujedno je bila i prva predsjednica Upravnog odbora Stockholmskog međunarodnog instituta za mirovno istraživanje.
Barbara McClintock
Američka naučnica je Nobelovu nagradu osvojila za naučnica kao prva žena koja ju nije dijelila s nikim. Nagradu je dobila za otkrivanje pokretnih genetskih elemenata.
Rita Levi-Montalcini
Njena istraživanja i otkrića o faktoru rasta živaca doprinijela su razvoju medicine. Tokom 2009. godine postala prva Nobelovka koja je navršila 100 godina.
Gertrude B.Elion
Podijelila je svoju Nobelovu nagradu za nauku s dvoje kolega, a osvojila ju je zbog važnih izuma novih lijekova koristeći inovativne metode koje su kasnije dovele do razvoja lijeka koji se koristi za prevenciju AIDS-a.
Nadine Gordimer
Prva Afrikanka koja je osvojila Nobelovu nagradu, osvojila ju je za književnost pisajući o apartheidu u Južnoj Africi te je, riječima Alfreda Nobela, bila od velike koristi čovječanstvu.
Aung San Suu Kyi
Politička diplomatkinja iz Burme osvojila je Nobelovu nagradu za mir zbog širokog opusa njenog rada usmjerenog na stvaranje mira u svijetu.
Rigoberta Mencu Tum
Aktivistica za ljudska prava iz Gvatemale svoj život je posvetila publiciranju prava guatemalskih feministica za vrijeme građanskog rata.
Toni Morrison
Američka spisateljica osvojila je Nobelovu nagradu za književnost 1993. godine radi prikaza snažne vizionarske snage u svojim tekstovima u kojima piše o američkoj stvarnosti.
hristiane Nusslein-Volhard
U saradnji s dvoje kolega, ova Njemica osvojila je nagradu u kategoriji nauke za otkriće o genetskoj kontroli razvoja embrija.
Wislawa Szymborska
Poljakinja je 1996. godine nagrađena Nobelovom nagradom za književnost radi zanimljivog pisanja o historijskom i biološkom kontekstu u tadašnjoj realnosti. Nakon toga njena djela postala su još više poznata.
Jody Williams
Nobelovu nagradu za mir dobila je 1997. godine radi snažnog aktivizma vezanog uz ljudska prava, posebice ženska, ali i za rad za krčenje i zabranjivanje antipješačkih mina.
Shirin Ebadi
Prva Iranka koja je dobila Nobelovu nagradu za mir poznata je po svojoj borbi za demokraciju i ljudska prava. Posebno se fokusirala na prava žena i djece.
Elfriede Jelinek
- godine osvojila je nagradu za književnost pišući o klišejima u našoj svakodnevnici „izvanrednim jezičnim žarom.“
Wangari Maathai
Nagrada za mir pripala je snažnoj ženi iz Kenije koja je svoj život posvetila aktivizmu, postizanju demokracije i mira.
Linda B.Buck
Nagradu za nauku podijelila je s Richardom Axelom, također 2004. godine radi otkrića povezanih s olfaktornim sistemom. Pronašli su stotine genetskih kodova smještenih u tom sustavu što je pomoglo daljnjim napretkom u ovom segmentu.
Doris Lessing
Engleskinja je Nobelovu nagradu za književnost dobila 2007. godine radi svojih djela koji prikazuju feminističko iskustvo i zanimljiv pogled na podijeljenu civilizaciju. Ujedno i najstarija osoba koja je primila ovu nagradu.
Francoise Barre-Sinoussi
Jedna od poznatijih dobitnica Nobelove nagrade za nauku zaslužila ju je radi otkrivanja HIV-a, virusa humane imunodeficijencije. Nagradu dijelu s dvoje kolega.
Elizabeth Blackburn i Carol W.Greider
Osvojile su Nobelovu nagradu za znanost u suradnji s Jackom W. Szostakom radi interesantnih otkrića o zaštiti hromosoma i enzima.
Ada E.Yonath
Izraelka je Nobelovu nagradu za hemiju osvojila zbog svojih studija o strukturi i funkciji ribosoma. Također je i prva žena u 45 godina koja je primila ovu nagradu. Dijelila ju je s dvoje naučnika.
Herta Muller
Nagradu za književnost dobila je 2009. godine jer je svojim radovima izvela odličnu kombinaciju proze i poezije prikazujući život obezvlašćenih.
Elinor Ostrom
Amerikanka je 2009. godine postala prva žena koja je dobila Nobelovu nagradu za ekonomiju. Njoj i Oliveru E.Williamsu nagrada je uručena zbog fenomenalne analize privrednog upravljanja u zajednici.
Ellen Johnson Sirleaf, Leymah Gbowee i Tawakel Karman
Osvojile su Nobelovu nagradu za mir radi svog nenasilnog prosvjedovanja i aktivizma vezanog uz zaštitu žena i ženskih prava. Sirleaf je ujedno i predsjednica Liberie te je time 2006. godine postala prva žena na vrhu države u Africi. Gbowee se smatra začetnicom važnog ženskog pokreta u Liberiji koji je pomogao dovesti do kraja građanskog rata u Liberiji. Karman je radi svog aktivizma zaradila nadimak ‘Majka revolucije’ te ‘Željezna žena’.
Alice Munro
Prva Kanađanka koja je osvojila Nobelovu nagradu i to za književnost. Smatra se kako je masterirala pisanje kratkih priča u kojima je koristila interesantne figure i različita vremena.
May-Britt Moser
Norvežanka je Nobelovu nagradu za nauku osvojila 2014. godine zbog zanimljivih otkrića stanica za koje se pokazalo da tvore sistem pozicioniranja u mozgu.
Malala Yousafzai
Zajedničku nagradu za mir dobila je s Kailash Satyarthi radi svog truda i borbe protiv subijanja prava mladih i djece te zbog snažne borbe za pravo na obrazovanje svakog djeteta.
Tu Youyou
Kineskinja je 2015. godine zajedno s dvoje znanstvenika dobila Nobelovu nagradu za nauku radi interesantnih zaključaka i otkrića na polju liječenja malarije.
Svetlana Alexievich
Nagradu za književnost dobila je radi svog pisanja u kojem je pokazala iznimnu hrabrost i prikaz današnjeg vremena. Također je i prva spisateljica iz Bjelorusije koja je dobila ovu nagradu. (net.hr)