Rodio se u siromašnoj porodici koja se bavila proizvodnjom svijeća. Od najranije mladosti morao je raditi, a svaki slobodan trenutak koristio je kako bi čitao i učio. Bio je vrlo znatiželjan
Benjamin Franklin je bio vrlo vrijedan čovjek. U 84 godine, koliko je živio, pronašao je dovoljno vremena da bude naučnik, izdavač, autor, revolucionar, mason, upravitelj pošte, guverner, ambasador, politički teoretičar, izumitelj, muzičar i vodeći građanin Philadelphije.
Iako se velik dio njegovog uspjeha može pripisati briljantnosti njegovog uma, talent bez poduzetnosti je od male koristi. On je to najbolje znao. Organizacija mu je bilo izuzetno važna pa je pravio dnevni raspored u kojem bi svaki dan mijenjao tek neke detalje, osnova rasporeda je uvijek bila ista.
- Ustajao je u 5, a jutro je počeo pitanjem: Šta ću dobro danas napraviti?
- Do osam sati se istuširao, pomolio, odlučio šta će raditi taj dan i doručkovao.
- Potom je do 12 radio, a zatim dva sata uživao u čitanju, provjeri računa i ručku.
- Od dva do šest je ponovno radio, a zatim je pospremio stvari, večerao, posvetio se muzici ili nekoj drugoj vrsti razonode, ili razgovoru.
- Do deset je još proanalizirao dan i u 22 sata je otišao na spavanje.
- Prije nego bi utonuo u san postavio bi sebi pitanje: Šta sam dobro danas napravio?
Ovaj veliki čovjek je znao koliko je postavljanje i ispunjavanje ciljeva važno, a nikada nije zanemario i važnost učenja. Uvijek je težio da bude bolji.
Kada je doručkovao, ručao ili večerao – nije žurio, jeo je polako. Danas mnogi ljudi žure s obrokom kako bi se što prije vratili poslu. Čak i kada imaju vremena, iz navike doslovce progutaju hranu i jure dalje, jednostavno se ne znaju opustiti i sabrati misli.
Također, Benjamin Franklin je shvatao važnost osjećaja sreće da bi čovjek bio produktivan i uspješan. Razumjevao je kako nema nikakvog smisla niti novac ni slava ako se nema vremena za opuštanje i sitna zadovoljstva. Čemu gomila novca ako u njemu ne uživate?
Preispitivanje samoga sebe i svojih postupaka je važno koliko i talent, te poduzetnost. On je sebe svaki put na kraju dana pitao što je dobro napravio pa je razmišljao o tome, pronalazio odgovore…
Mnoge studije pokazuju kako su ljudi koji imaju planove, rasporede i disciplinirani su, često sretniji jer više toga uspiju napraviti, a to stvara osjećaj zadovoljstva u čovjeku. Plan rada može vam pomoći i da posložite prioritete i lakše riješite probleme.
U svojoj autobiografiji Benjamin Franklin je priznao kako se nije uvijek mogao držati rasporeda, ali zbog drugih ljudi. Recimo, kada je radio kao novinski izdavač često se morao prilagođavati drugim ljudima i odlaziti na sastanke kada je njima to najviše odgovaralo.
Porodica mu je bila brojna i siromašna
Rodio se 17. januara 1706. godine u Bostonu u velikoj siromašnoj porodici, njegov otac imao je 17 djece sa dvije žene.
U najranijoj mladosti radio je porodični posao proizvodnje svijeća, te u bratovoj štampariji, a svaki slobodan trenutak koristio je kako bi čitao i učio. Njegova znatiželja bila je velika i široka, sve ga je zanimalo od Sofokla do savremene nauke…
Rano je počeo pisati članke koji su bili objavljeni u \’New England Courant\’, ali pod njih se potpisivao pseudonimom. Nakon nekoga vremena se ohrabrio i ponosno otkrio ocu da piše za novine, no nije očekivao da će otac zbog toga pobjesniti, istući ga i nazvati drskim.
Kada je imao 17 godina, napustio je porodični dom i zaputio se u Philadelphiju gdje je njegov ugled književnika rastao. Ono što je pisao bilo je satirično i simpatično, ljudi su ga voljeli. Privukao je pažnju Williama Keitha, guvernera Pennsylvanije, koji je strahovao od njegovog humora kojim je rušio moćne muškarce tog doba.
Ponudio mu je posao u Engleskoj sa svim plaćenim troškovima, samo da bi ga maknuo. Benjamin je ponudu prihvatio no čim se našao u Engleskoj, guverner ga je zaboravio, ostavio ga je bez novca.
Kako je bio prirodno snalažljiv i odlučan, brzo je nadvladao teškoće i pronašao posao u štampariji u Londonu. U to doba je dobio i nadimak \”American Water\” (američka voda) jer je radije pio vodu nego pivo, što im je bilo čudno.
U SAD se vratio 1726. godine kada mu je jedan trgovac ponudio posao. Tokom dugog putovanja do SAD-a je napisao 13 vrlina koje je smatrao važnima za svoj budući život – umjerenost, štedljivost, iskrenost, pravičnost, poniznost, mirnoća, red, odlučnost, marljivost, čistoća, neporočnost, dosljednost, šutnja.
Benjamin je između ostalog, ostao je zapamćen i po tome što je dokazao postojanje pozitivnog i negativnog elektriciteta te što je izumio gromobran… Umro je u Philadelphiji 17. aprila 1790. (24sata.hr)