Utjecaj pandemije COVID-19 na zaposlene žene

Neophodno je stvoriti okruženje u kome se zaposleni osjećaju vrednovanim, u kome imaju kvalitativnu svrhu, rješenja kompanija treba da budu u funkciji zaposlenih, a ne proizvoda, sami proizvodi treba da budu u funkciji krajnjih korisnika. Promjena paradigme se danas čini mjerom uspjeha na konkurentskom tržištu 

Način na koji mnoge žene žive i rade dra­stično se promijenio od pojave pandemije COVID-19. Prema istraživa­nju koje je objavio Deloitte Global, skoro 82% ispitanih žena izjavilo je da je pan­demija negativno ujecala na  njihove živote, i skoro 70% onih koje su iskusile negati­van utjecaj su zabrinute zbog mogućnosti napredovanja u karijeri.

Deloitteovo istraživanje, kojim je anketirano oko 400 zaposlenih žena širom svijeta otkriva utjecaj pande­mije na ravnotežu između posla i privatnog života, kao i na opće zdravlje i stanje zaposlenih. Istraži­vanje ukazuje na to kako bi pandemija mogla da ugrozi napredak koji je postignut posljednjih godina u oblasti rodne ravnopravnosti na radnom mjestu. Istovreme­no, istraživanje otkriva koje aktivnosti kompanije mogu da sprovode kako bi podr­žale kontinuirani uspjeh i napredak zaposlenih žena. Postoji nekoliko oblasti u kojima bi poslodavci trebalo da preduzmu određene mjere – od kreiranja fleksi­bilnog radnog okruženja do suzbijanja mikro-agresije na radnom mjestu.

Od pojave pandemije COVID-19, svi smo morali da prilagodimo i promijeni­mo uobičajen način života. Međutim, žene su pogođene na više nivoa, jer se suočavaju sa ogromnim izazovima, pa često moraju da preuzmu dodatne obaveze kod kuće, a nastavlja­ju da žongliraju i na polju ka­rijere. Nalazimo se na prelo­mnoj tački. Bez obzira na kraj pandemije, koji se trenutno ne nazire, kompanije moraju da odgovore na poziv i podrže zaposlene žene i obezbjede im mogućnost napredovanja na ličnom i profesionalnom planu – ili će se ekonomija i društvo u cjelini suočiti sa dugotrajnim negativnim posljedicima, kaže Aleksandra Petrović, direk­tor u Deloitteovom Sektoru za finansijski konsalting i lider SheXO inicijative u Srbiji

Pandemija uzima veliki danak u svakodnevnom životu zaposlenih žena

Ispitanice koje su iskusile promjene u svojoj svakodne­vici, kao posljedicu pandemi­je, ukazale su da sada imaju više obaveza oko kućnih poslova (65%), a trećina je rekla da su na poslu također opterećenije usljed pojave pandemije. One koje su navele negativne utjecaje kao rezultat promjena u svakod­nevnim aktivnostima, kao glavne negativne posljedice navode: utjecaj na fizičko stanje (40%); nemogućnost usklađivanja radnih i život­nih obaveza (40%); i utjecaj na mentalno stanje (39%)

One ispitanice koje kod kuće brinu o djetetu ili ne­kom drugom članu porodice, suočavaju se sa posebnim izazovima, pa se kod 75% žena znatno promijenila situacija jer su im se obave­ze utrostručile, sa 17% prije pandemije na 48% u vrijeme istraživanja.

Štaviše, većina žena sa djecom prijavila je dodatne obaveze u vezi sa brigom o djeci (58%) i odgovornosti za obrazovanje/nastavu kod kuće (53%)

Sa druge strane, više žena koje nemaju obavezu brige o djeci osjećaju potrebu da budu uvijek dostupne na poslu (53%) više od onih koji imaju tu vrstu obaveze (44%), što se pretvara u ra­zličite tipove izazivača stresa, uključujući i to da su žene koje nemaju obavezu brige o drugim licima više optereće­ne od onih koje imaju (58% u odnosu na 41%.

Mnoge žene vide utjecaj pandemije kao prijetnju svojoj karijeri

Mnoge žene su prilagodile svoj svakodnevni život situa­ciji, ali su zabrinute zbog utje­caja koji bi pandemija mogla da ima na njihov napredak u karijeri i kratkoročno i dugoročno.

Iako većina anketiranih žena vidi mogućnost napredovanja u karijeri to­kom sljedeće godine na neki način (npr. unapređenjem ili povećanjem plate, promje­nom pozicije, ili dobijanjem više odgovornosti), 60% se pita da li uopće žele da napreduju kada razmotre šta to sve podrazumijeva. Naprimjer, 23% ispitanica koje smatraju da bi trebalo uvijek da budu na raspolaganju kada je u pitanju posao, plaše se da će na kraju morati da biraju između privatnih obaveza i karijere, i 10% iste grupe smatraju da će možda morati da razmotre pauzu u karijeri ili čak da u potpuno­sti napuste posao.

Istraživanje ukazuje na korake koje organizacije mogu preduzeti u ovo kritično vrijeme

Osim izazova sa kojima se žene sada suočavaju i njihovih budućih poslovnih ambicija, istraživanje ukazuje na šest ključnih koraka koje kompanije mogu da primjene kako bi pružile podršku tokom pandemije.

Ovi koraci uključuju pretvaranje fleksibilnih radnih aranžmana u pravilo, isticanje povjerenja i empa­tije, pružanje mogućnosti umrežavanja i mentorstva, primjenu iskustava u učenju koja su se dobro pokazala u odnosu na svakodnevni život zaposlenih, otklanja­nje nesvjesne pristrasnosti u planiranju zamjene za­poslenih na određenim pozicijama unapređenja i stvaranje okruženja u kojem su različitost, poštovanje i inkluzija vrijednosti koje se ne dovode u pitanje i koje su dio svakodnevne radne kulture.

Istraživanje ukazuje na to kako bi pandemija mogla da ugrozi napredak koji je postignut posljednjih godina u oblasti rodne ravnopravnosti na radnom mjestu (okvir)

Kada je riječ o tome kako će organizacije podržati žene tokom pandemije COVID-19, i nakon toga, naše istraživanje pokazuje da ne postoji pristup koji odgovara svima. Sljedeća godina će biti kritična u našim naporima da dostignemo rodnu različitost na radnom mjestu. Kompanije moraju da daju prioritet fleksibilnosti, pravičnosti i inkluziji kako bi podržale žene u ostvarenju ambicija u karijeri, dodaje Petrović.

2020. godine anketirao 385 žena širom svijeta zaposlenih u različitim industrijskim granama. Uključene zemlje su: Australija, Brazil, Kanada, Kina, Francuska, Indija, Japan, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države. U periodu anketiranja, sve ispitanice bile su zaposlene puno radno vrijeme, na različitim pozicijama, od izvršnog asistenta do potpredsjednika. Uzorkovanje nije bilo ograničeno isključivo na intelektualne uloge ili one za koje je veća vjerovatnoća da će raditi na daljinu. Sve ispitanice dolaze iz kompanija sa najmanje 1.000 zaposlenih. Većina anketiranih žena izjavila je da su u braku  ili da žive sa partnerom, a više od trećine je reklo da one donose primarni prihod u svojim domaćinstvima. Više od tri četvrtine ispitanica ima najmanje jedno dijete, starosti od novorođenčeta do 19 i više godina, a skoro 20% je reklo da ima i druge izdržavane osobe za koje su odgovorne, piše instore.ba