Virginia Woolf – prve novine pokrenula s devet godina

Književnica koja se nije željela pomiriti s nepravednim položajem žena u društvu

Godine 1882. u Londonu rođena je Adeline Virginia Woolf, spisateljica i osnivačica feminističke književne kritike. Njen otac – Lesslie Stephen bio je čuveni profesor s Oxforda, historičar i autor, dok joj je majka, Julia, bila medicinska sestra.

Virginia je poznata po svojim romanima, posebno Gospođi Dalloway i Svjetioniku, te brojnim esejima o teoriji umjetnosti, historije književnosti i feminizmu. Još kao djevojčica, sa samo devet godina, pokrenula je porodične novine Hyde Park Gate News, u kojima je dokumentirala duhovite porodične anegdote.

Tokom svoje karijere – predavala je na fakultetima i univerzitetima, a do sredine 40-ih profilirala se kao intelektualka, inovativna i utjecajna autorica, pionirka feminizma. Pored saradnje s poznatim umjetnicima i piscima tog vremena – došla je na ideju da ih okupi u grupi Bloomsbury – koja je zastupala filozofske ideje o vrijednosti ljubavi i ljepote kao najvažnijih stvari u životu.

Kada je imala 30 godina, udala se za pisca i društvenog aktivistu Leonarda Woolfa. S njim je

osnovala Hogarth Press, nezavisnu izdavačku kuću – koja je objavljivala njihova djela, kao i djela drugih pisaca. Njihov brak trajao je 26 godina.

U njenom prvom romanu – Izlazak na pučinu, objavljenom 1916. godine osvrće se na društvene slojeve i položaj žene u to vrijeme. Nakon njega izdala je Noć i dan, Jakovljeva soba, Gospođa Dalloway, Svjetionik, Valovi, te zbirke eseja i književnih kritika Vlastita soba i Tri gvineje.

U feminističkom eseju Vlastita soba, temeljenom na predavanjima koje je održavala na fakultetu za djevojke, ističe da žena mora imati vlastiti novac i sobu ako želi pisati fikciju.

Također, u karijeri je posvetila i vrijeme – razmatranju položaja žene u viktorijanskom društvu. U njenim romanima, žene su pripadnice srednjeg i višeg društvenog sloja koje, iako žive u harmoničnim odnosima – braku, zapravo su duboko neispunjene i osamljene zbog toga što im je dodijeljena ova društvena uloga.

Bila je krhkog psihičkog stanja, a depresija i početak Drugog svjetskog rata, doveli su je do samoubistva. Iza sebe je ostavila oproštajno pismo, posvećeno suprugu, u kojem je pisalo:

„Ne mislim da su dvoje ljudi mogli biti sretniji – nego što smo to bili mi“

Virginia je umrla s 59 godina.