Sarajevo je oduvijek bilo zanimljivo posjetiocima iz cijelog svijeta, a interes za glavnim gradom Bosne i Hercegovine posljednjih godina samo raste. Svi koji su makar jednom posjetili Sarajevo znaju da u ovom gradu imaju šta vidjeti i u čemu uživati, a mi vam donosimo spisak nekih od najznačajnijih znamenitosti koje vrijedi posjetiti
Bijela tabija – Smještena na brdu sa kojeg se pruža fascinantan pogled na Sarajevo i njegovo okruženje. Vjeruje se da je dobila ime po bijelom kamenu od kojeg je sazidana. Arheološka istraživanja pokazala su kako je najstariji dio tvrđave sagrađen još u srednjem vijeku, te da je tvrđava dograđivana u vrijeme osmanske, a potom i austrougarske vladavine. Bijela tabija je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine i zbog nevjerovatnog pogleda koji se sa ove lokacije pruža jedna je od najposjećenijih sarajevskih turističkih atrakcija.
Žuta tabija – Mjesto sa kojeg se pruža fascinantan pogled na Sarajevo i jedan od omiljenih vidikovaca u gradu. Ovo je mjesto sa kojeg u vrijeme muslimanskog mjeseca Ramazana puca top, koji označava vrijeme zalaska sunca i prekida cjelodnevnog posta, i mjesto na kojem se u tom periodu okupe brojni građani, ali i veliki broj turista.
Baščaršija – Stara sarajevska čaršija, historijski i kulturni centar grada. Riječ Baščaršija potiče od riječi “baš” koja na turskom jeziku znači “glavna”, tako da Baščaršija znači “glavna čaršija”. Zbog velikog požara u 19. stoljeću, današnja Baščaršija je dvostruko manja nego što je nekada bila. Baščaršija je glavna turistička atrakcija grada Sarajeva, zajedno sa Sebiljem.
Sarajevska žičara – Prvi put je napravljena 1959, a otvorena za javnost 3. maja iste godine. Rekonstruirana je tokom 2017. i 2018. godine, a službeno je otvorena 6. aprila 2018. godine. Žičara ima 33 gondole, od kojih je pet u bojama olimpijskih krugova – plavoj, crvenoj, žutoj, zelenoj i crnoj, jedna je u bojama zastave BiH, dok su ostale crne. U jednom satu gondole mogu prevesti i do 1.200 putnika iz grada na Trebević ili obrnuto. Vožnja u jednom smjeru traje oko 9 minuta.
Inat kuća – Prvobitno je izgrađena na mjestu gdje je trebala biti izgrađena Gradska vijećnica, a trenutno je smještena na drugoj strani rijeke Miljacke. Kako bi se izgradila Vijećnica bilo je neophodno da se sruši kuća, ali je vlasnik zahtijevao da kuća ne bude srušena nego da bude prebačena, ćerpič po ćerpič, na drugu obalu Miljacke. Tako je i urađeno, a zbog inata vlasnika kuća je prozvana Inat kućom. Danas se koristi kao restoran sa tradicionalnom bosanskom kuhinjom.
Bijambare – Skupina od osam pećina smještena na području općine Ilijaš, u neposrednoj blizini puta Sarajevo – Tuzla. U blizini pećina je i potok Bradić sa jezerom i vodenicom, te potok Bjelila, koji presijeca bijambarske šume i proplanke. U području Bijambara se povremeno održavaju prodajno-izložbeni sajmovi zdrave ekološke hrane i rukotvorina koje proizvodi lokalno stanovništvo. Unutar područja smješten je edukacioni centar.
Sahat-kula – Visoka 30 metara, a pretpostavlja se da je izgrađena u 17. stoljeću. Sat na kuli je jedini javni sat u svijetu koji mjeri lunarno vrijeme, po kojem se određuje vrijeme namaza (islamskih dnevnih molitvi) i prema kojem se smjena dana i noći dešava u vrijeme akšama (zalaska sunca), kada sat pokazuje 12 sati. Satni mehanizam koji je i danas na kuli su 1875. iz Londona donijeli sarajevski trgovci Hašimaga Glođo i Mehaga Kapetanović, a kazaljke i brojeve na sva četiri brojčanika pozlatio je Abdulah Kasumagić, poznati sarajevski sajdžija i nekadašnji muvekit. Graditelj kule je Gazi Husrev-beg, jedan od najvećih bosanskih vakifa iz turskog doba.
Morića han – Jedini sačuvani sarajevski karavan-saraj, mjesto koje je u osmansko doba služilo za smještaj trgovačkih karavana. Podignut je u srcu Baščaršije na prelazu između 16. i 17. stoljeća kao vakuf Gazi Husrev-bega. U Morića hanu danas se nalazi nekoliko kafana i prodavnica, te restoran sa tradicionalnom bosanskom hranom.
Zemaljski muzej BiH – U ovom muzeju se za kratko vrijeme može prošetati kroz prošlost Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena, pa do etnoloških zbirki čiji enterijer dočarava atmosferu tradicionalne gradske kuće u osmanskom periodu. Među 11.500 inventarskih jedinica postavke “Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku”, nalaze se i eksponati koji su krasili dvorove bosanske kraljevske dinastije Kotromanić. Najvredniji eksponat u kolekciji Muzeja je čuvena Sarajevska Hagada, koju su sa sobom iz Španije u Sarajevo donijeli Jevreji Sefardi.
Vijećnica – Vijećnica je najraskošnije zdanje izgrađeno u Sarajevu tokom austrougarske okupacije i svojevrsni svjetski simbol susreta civilizacija. Nakon Drugog svjetskog rata u Vijećnici je bila smještena Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH. U ratu je zapaljena, a njena rekonstrukcija počela je 1996. godine. Svečano je ponovo otvorena 9. maja 2014. godine, na dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom.
Bentbaša – Smještena uz samu obalu rijeke Miljacke, nedaleko od Baščaršije. Područje je dobilo ime po branama koje su nekada bile postavljene na Miljacki radi reguliranja vodostaja. U osmanskom periodu Bentbaša je bila popularno izletište sarajevskih građana, poznato po svojim zelenim površinama, svježem zraku i čistoj vodi.
Gazi Husrev-begov bezistan – Dio je Gazi Husrev-begovog vakufa, a pretpostavlja se da je izgrađen u 16. stoljeću. Pravougaonog je oblika sa četiri ulaza, a i danas služi svojoj namjeni – trgovini. Svojim izgledom Gazi Husrev-begov bezistan podsjeća na Kapali čaršiju i bezistane u Istanbulu ili souk u gradovima na istoku.
Muzej Sarajevo 1878 – 1918 – Depandans Muzeja Sarajeva čija stalna postavka prikazuje Sarajevo u vrijeme austrougarske uprave. Muzej se nalazi u zgradi nekadašnje Šilerove radnje pred kojom se 28. juna 1914. godine dogodio Sarajevski atentat, ubistva austrougarskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda i njegove supruge Sofije, koja je počinio Gavrilo Princip, pripadnik revolucionarne organizacije “Mlada Bosna”.
Džamije, crkve, katedrale – Sarajevo je grad koji spaja zapadni i istočni svijet, različite vjere i kulture i predstavlja primjer mjesta gdje multikulturalnost i ugodna atmosfera prevladavaju. Zbog svega toga, Sarajevo se često naziva i evropski Jerusalem. Sarajevo je vjerovatno jedini grad u kojem ćete na prostoru od nekoliko stotina metara vidjeti džamiju, katoličku i pravoslavnu crkvu, te sinagogu.